Poljski biskupi su svojim pismom napali Katoličku crkvu u Njemačkoj, kritizira generalni vikar iz Essena Klaus Pfeffer. “Pismo zvuči kao da dolazi iz daleke katoličke prošlosti.”
Sva tri prijedloga dobila su najmanje 74 posto glasova, znatno iznad potrebne dvotrećinske većine. Važna činjenica je da je za njih dobivena i dvotrećinska većina biskupa članova plenarnog sinodalnog zasjedanja.
Nakon orijentirajućeg teksta o vodstvu i temeljnog teksta koji je pripremio Macht-Forum (Forum Sinodalnog puta koji raspravlja na temu moći u Crkvi), sinodalni je sabor njemačkog Sinodalnog puta na svom trećem plenarnom zasjedanju u Frankfurtu izglasao i treći obvezujući tekst koji predviđa uključivanje Božjeg naroda u proces imenovanja biskupa
Tobin daje primjer susreta židovskog povjesničara Julesa Isaacsa i Pape Ivana XXIII. 1960. godine. Radilo se o doprinosu Crkve antisemitizmu i o utiranju puta holokaustu. Na kraju je to dovelo do koncilske deklaracije Nostra Aetate, koja je odnos Katoličke crkve i židovstva postavila na novu osnovu. “Moglo se učiniti ono što je učinio papa Ivan samo zato što je slušao”, rekao je Tobin. “Slušao je glas koji nikada ne bi čuo u Vatikanu ili u bilo kojoj katoličkoj crkvi. Slušao je nekoga tko je bio duboko povrijeđen”. Danas Papa Franjo ohrabruje da se ide na marginu i tražiti glasove koji danas mogu govoriti Crkvi.
Upitnik za sinodalno savjetovanje Dubrovačke biskupije dostupan je od Nedjelje krštenja Gospodinova 9. siječnja na župama u tiskanom obliku, gdje ga vjernici mogu preuzeti, ispuniti i vratiti u predviđene kutije.
Donosimo cjelovit prijevod današnjeg Papinog božićnog govora Rimskoj kuriji. Franjo govori o poniznosti, sinodalnosti, klerikalizmu, časti, lažnoj sigurnosti… i preporučuje tri knjige. Vrijedi pročitati.
S obzirom na želju za sinodalnom Crkvom, “riječ je o Crkvi u kojoj nema profitera, nego u njoj svi aktivno sudjeluju i doprinose”. Fokus je na: “Bože, što možemo učiniti za tebe?”, a ne samo “Što možeš učiniti za nas?”, naglasio je Bonnemain.
Upitnik je ponuđen krštenima, redovitim i povremenim sudionicima vjerskih slavlja, kao i kršćanima koji nisu katolici i svim ljudima dobre volje.
U drugom razgovoru sudjelovali su don Ivica Huljev, don Pavao Gospodnetić i don Marko Plančić. Video prijenos uživo na Facebooku pratilo je više stotina ljudi. Sugovornici su izdvojili i komentirali osam naglasaka i izazova s kojima se Crkva neophodno mora suočiti i od čega ne možemo bježati: epohalne promjene, pandemija koronavirusa, nedostatak vjere i pokvarenost u Crkvi, klerikalizam, zloporaba moći, sekularizirani mentalitet, vjerski fundamentalizam, podjele i suprostavljanja u Crkvi i društvu.
Iz pripremnog dokumenta za Sinodu: “Cijela je Crkva pozvana razračunati se s teretom kulture prožete klerikalizmom. […] S jedne strane prevladava sekularizirani mentalitet koji nastoji prognati religiju iz javnog prostora, s druge strane vjerski fundamentalizam, koji ne poštuje slobode drugih, jača oblike nesnošljivosti i nasilja koji se također odražavaju u kršćanskoj zajednici i u njezinim odnosima s društvom. Nerijetko kršćani zauzimaju iste takve stavove, raspirujući podjele i suprotstavljanja čak i u Crkvi”.