συνοδος

Kardinal Joseph Tobin: Izbjegavanje suočavanja sa složenostima oblik je hereze

Tobin daje primjer susreta židovskog povjesničara Julesa Isaacsa i Pape Ivana XXIII. 1960. godine. Radilo se o doprinosu Crkve antisemitizmu i o utiranju puta holokaustu. Na kraju je to dovelo do koncilske deklaracije Nostra Aetate, koja je odnos Katoličke crkve i židovstva postavila na novu osnovu. “Moglo se učiniti ono što je učinio papa Ivan samo zato što je slušao”, rekao je Tobin. “Slušao je glas koji nikada ne bi čuo u Vatikanu ili u bilo kojoj katoličkoj crkvi. Slušao je nekoga tko je bio duboko povrijeđen”. Danas Papa Franjo ohrabruje da se ide na marginu i tražiti glasove koji danas mogu govoriti Crkvi.

Papa crkvenom vodstvu: klerikalizam je perverzna napast

Donosimo cjelovit prijevod današnjeg Papinog božićnog govora Rimskoj kuriji. Franjo govori o poniznosti, sinodalnosti, klerikalizmu, časti, lažnoj sigurnosti… i preporučuje tri knjige. Vrijedi pročitati.

Švicarska: Vijeće mladih kao biskupovo blisko savjetodavno tijelo

S obzirom na želju za sinodalnom Crkvom, “riječ je o Crkvi u kojoj nema profitera, nego u njoj svi aktivno sudjeluju i doprinose”. Fokus je na: “Bože, što možemo učiniti za tebe?”, a ne samo “Što možeš učiniti za nas?”, naglasio je Bonnemain.

Drugi ‘Adventski razgovor’ za sinodalnu Crkvu: Od čega ne možemo bježati?

U drugom razgovoru sudjelovali su don Ivica Huljev, don Pavao Gospodnetić i don Marko Plančić. Video prijenos uživo na Facebooku pratilo je više stotina ljudi. Sugovornici su izdvojili i komentirali osam naglasaka i izazova s kojima se Crkva neophodno mora suočiti i od čega ne možemo bježati: epohalne promjene, pandemija koronavirusa, nedostatak vjere i pokvarenost u Crkvi, klerikalizam, zloporaba moći, sekularizirani mentalitet, vjerski fundamentalizam, podjele i suprostavljanja u Crkvi i društvu.

Za sinodalnu Crkvu: Poziv na zajednički hod

Iz pripremnog dokumenta za Sinodu: “Cijela je Crkva pozvana razračunati se s teretom kulture prožete klerikalizmom. […] S jedne strane prevladava sekularizirani mentalitet koji nastoji prognati religiju iz javnog prostora, s druge strane vjerski fundamentalizam, koji ne poštuje slobode drugih, jača oblike nesnošljivosti i nasilja koji se također odražavaju u kršćanskoj zajednici i u njezinim odnosima s društvom. Nerijetko kršćani zauzimaju iste takve stavove, raspirujući podjele i suprotstavljanja čak i u Crkvi”.

Ivica Huljev: Sinodalni proces, plod na koncilskoj grani

Kad govorimo o sinodalnosti u Crkvi, onda je jasno da govorimo o izvornom obliku „vladavine“ u Crkvi, jer sinodalnost podrazumijeva zajednički rad, sastajanje vjernika, diferencirano sudjelovanje svih krštenika, slušanje i razlučivanje Božje volje u određenim prilikama.