Od biskupijskog istraživačkog rada do zamršenosti rimske diplomacije, procesi beatifikacije su za biskupije dugi i skupi
U svibnju 2023. francuski su biskupi izglasali da žele pokrenuti proces za beatifikaciju kardinala Henrija de Lubaca, značajnog isusovačkog teologa 20. stoljeća koji je duboko utjecao na Drugi vatikanski koncil i suvremenu crkvenu misao. Godinu dana kasnije i Rim je dao svoje odobrenje. Nakon što je imenovan odbor, biskupija Lyon službeno je otvorila dijecezanski proces njegove beatifikacije. Koja je njihova misija? Uspostaviti kampanju za masovne uplate do kraja 2024. za financiranje ovog procesa. Procedura, od početnog istraživanja do podnošenja spisa rimskom dikasteriju na pregled, skupa je.
Financiranje istraživanja
Primarni trošak je trošak istrage za sastavljanje dosjea (pozicije) kandidata koji izrađuje postulator. To uključuje proučavanje teoloških i moralnih vrlina eventualnih budućih blaženika, što zahtijeva povijesno istraživanje i prikupljanje svjedočanstava. Količina – a time i cijena – ovog rada na dokumentiranju ovisi o životima i djelima pojedinca, dugovječnosti ili bilo kakvim kontroverzama koje su možda izazvali tijekom svog života.
„Obično dosje podupire biskupija ili kongregacija, koja imenuje klerika ili barem nekoga tko je već zaposlen u biskupiji da se posveti istraživanju“, objasnio je Emmanuel Tourpe, profesor filozofije u Strasbourgu i koordinator crowdfunding kampanje za Lubacovu kauzu. U ovoj kauzi za beatifikaciju situacija je „vrlo posebna“, objasnio je. „Najbolji stručnjak za kardinala de Lubaca je laikinja“. Iako kauzu službeno podupire Lionska biskupija, zadatak sastavljanja pozicije povjeren je Marie-Gabrielle Lemaire, teološkoj istraživačici sa Sveučilišta Namur u Belgiji.
Budući da je ne plaća Biskupija Lyon, njoj i radnom odboru potrebna su sredstva za plaćanje „ekvivalenta honorarnog istraživača za tri godine“, rekao je Tourpe. Međutim, odbor je morao smanjiti svoje ambicije. Trenutačno, crowdfunding kampanja ima za cilj prikupiti 38 tisuća eura. „Dovoljno da pokrije šest mjeseci istraživanja u 2025., tijekom kojih ćemo pokušati napredovati što je više moguće“, istaknuo je Lemaire.
Pristojbe za prijavu
Nakon što je kandidatov dosje (pozicija) sastavljen i biskupijska faza završena, dosje se zatim predaje postulatoru u Rimu. „Postulator je sličan odvjetniku“, objasnio je Augustin Mohrer, profesor ekonomije i autor knjige La Fabrique des saints (Tvornica svetaca). „Budući da je dobro upućen u vatikanske procedure, postulator će pročistiti, poboljšati i zagovarati dosje, koji će pregledati kolegij teologa u Rimu, zatim Dikasterij za kauze svetaca.“
U ovom trenutku pojavljuju se dvije nove proračunske stavke: naknade postulatorima, „ekvivalentne onima odvjetnika, oko 2000 eura (2142 dolara) po danu“, procijenio je Mohrer, dodajući da bi radno opterećenje postulatora obično trajalo oko petnaest dana. Zatim, tu su pristojbe za prijavu koje su zatražili Kolegij teologa i Dikasterij za kauze svetaca, a koje iznose „oko 45.000 eura (48.217 USD)“, prema ekonomistu. „Ali taj se iznos može brzo povećati ovisno o dosjeu, koji može imati od 100 do 15.000 stranica, i potrebnom vremenu provjere.“
Nevidljivi troškovi i oštra konkurencija
Najskuplji aspekt, otkrio je Mohrer, „jesu nevidljivi troškovi, usmjereni na poguravanje kandidata prema cilju.“ Prema ekonomistu, konkurencija je žestoka: oko 2500 dosjea (pozicija) za beatifikaciju čeka u Rimu, a obrada kandidature traje između 12 i 15 godina. Tijekom tog razdoblja potrebno je dosljedno zagovarati svog kandidata. Daju li neki ljudi novac izravno Dikasteriju za kauze svetaca? Mohrer odbacuje ovu ideju. Praktično, ti nevidljivi troškovi uključuju česta putovanja u Rim i moguće dodatne naknade za postulatora.
„Što je biskupija bogatija, to će biti utjecajnija u zagovaranju svoje stvari“, objasnio je istraživač. Posljedično, postoji znatno više Europljana nego Afrikanca ili Azijata beatificiranih pojedinaca. Ovo je donekle kontradiktorno, jer Rim ima za cilj imati više svetaca iz dalekih zemalja, posebno Južne Amerike, budući da je i sam papa Argentinac. Godine 2014. papa Franjo uveo je tarifnu mrežu za naknade postulatora kako bi postigao pravedniji tretman dosjea. „Ali opet“, naglasio je ekonomist, „nevidljivi troškovi su ti koji su najskuplji i vrlo ih je teško, ako ne i nemoguće, kontrolirati“.
Za 20. listopada najavljeno četrnaest novih svetaca
Tijekom redovnog općeg konzistorija koji je 1. srpnja u Vatikanu sazvao papa Franjo, 20. listopada određen je kao datum za kanonizaciju 14 novih svetaca i svetica, uključujući „Jedanaest mučenika iz Damaska“ (ubijenih 1860. od strane skupine boraca Druza u franjevačkom samostanu u kršćanskoj četvrti Bab Tuma). Na popisu su i tri utemeljitelja i utemeljiteljice kongregacija: Talijan p. Joseph Allamano, utemeljitelj misionara Tješiteljice i sestara misionarki Tješiteljice; kanadska sestra Marie-Léonie Paradis, utemeljiteljica Malih sestara Svete Obitelji; i talijanska sestra Elena Guerra, utemeljiteljica oblatica Duha Svetoga. Očekuje se da će Carlo Acutis (talijanski laik iz bogate obitelji koji je umro 2006. u 15. godini) biti proglašen svetim tijekom jubilarne godine 2025., zajedno s drugim kandidatima za beatifikaciju (la-croix.com; fratellanza.net).