Čistom srijedom započinje liturgijsko vrijeme koje se naziva korizma (lat. quadragesima) četrdesetnica. Korizma je vrijeme u kojem se katolici intenzivno pripremaju za svetkovinu Uskrsnuća Gospodinova. Crkva vjernicima preporuča to milosno vrijeme za molitvu, post, pokoru i djela milosrđa.
Bosanski franjevac fra Leonardo Čuturić u knjizi „Vjera Bosne“ opisuje kako katolici u Bosni, tridesetih godina prošlog stoljeća, doživljavaju ovo vrijeme i kakve prakse imaju.
Fra Leonardo piše: „Čista srijeda (Pepelnica). U Bosni se zove „čistom srijedom” vjerojatno zato, što se prije na taj dan moralo sve suđe očistiti i otkuhati od mrsaline, te time za posna jela pripraviti… Slavi se u Bosni ne kao kakva svetkovina, nego kao početak pokorničkoga vremena korizme. Kojima nije daleko, doći će taj dan na misu, da čuju prvu korizmenu propovijed i da im svećenik pospe glave blagoslovljenim pepelom. Ovoga pepela malo uzmu u crkvi i ponesu kući, da njim pepeljaju starce i bolesne, koji ne mogoše do crkve. Vjeruju da će proći glavobolja, kad se glava pospe ovim blagoslovljenim pepelom…“
„Stari redovnici – dušobrižnici, čitavi pokornici, dobro su poučili bosanski puk o pravom značenju korizme, kad no se mora promišljati prigorka Muka Isukrstova i činiti pokora za svoje grije…“ Tako su se kroz korizmu držali strogi tzv. „tvrdi postovi“ odreknuće od mesa i svega bijeloga (mliječnih proizvoda). „…Drugi način provođenja korizmene pokore u Bosni sastoji se u posvemašnjem odreknuću svih svjetovnih ispraznosti: veselja, sijela, igranja prstena, gizde. Ženskadija skinu sa sebe svijetle boje i nakit, a muškadija izvrate misne haljine, što se zove u Bosni rušiti se. Zanijemi svjetovna pjesma i tamburica, a namjesto toga uči se kršćanski nauk, negdje se po kućama pjevaju tugaljive Korizmene pjesme, osobito obljubljeni narodni „Gospin plač.“
„Korizmenom raspoloženju vjernika doprinosi i Crkva. Svih korizmenih nedjelja i petaka obavlja se u crkvi ganutljiva pobožnost „Put križa“, pri kojoj sav puk pjeva kod pojedine postaje onu pučki „Od bolesti, Majko sveta“ ili onu Miletićevu „Rascviljena Božja Mati.“ Katolici i danas na sličan način doživljavaju ovo crkveno razdoblje ali se ipak uočavaju male promjene, kao što su ublažavanje strogog posta i promjene nekih običaja zbog životnih okolnosti u kojima danas živimo (jona; fratellanza.net).