Uoči svetkovine sv. Vida, zaštitnika Rijeke i Riječke nadbiskupije, Hrvatski katolički radio je u petak 14. lipnja 2024. emitirao razgovor s riječkim nadbiskupom Matom Uzinićem koji je najavio proslavu 100. obljetnice uspostave Riječke biskupije.
Riječka nadbiskupija priprema se za proslavu 100 godina otkako je Rijeka 25. travnja 1925. postala biskupsko sjedište. Tim povodom riječki nadbiskup je s urednicom Vjerskog programa HKR-a Tanjom Maleš razgovarao o posebnostima te mjesne Crkve, ulozi u gradu i županiji, uspjesima, padovima, slici Crkve i izazovima s kojima se suočava.
„Planiramo se prisjetiti prošlosti i događaja koji su obilježili početke naše Crkve, ne da bismo komemorirali ono što je bilo, nego da bismo iz toga mogli učiti i za sadašnjost – da možemo vidjeti gdje smo nakon 100 godina sada“, najavio je.
Također je ponovio poziv na intenzivniju molitvu u godini pripreme za proslavu jubileja na razini opće i riječke Crkve.
Ne biti svet je jedini promašaj
Riječka nadbiskupija s osobitim poštovanjem njeguje sjećanje na osobe svetoga života poput Marije Krucifikse Kozulić i fra Ante Tomičića. No, poziv na svetost upućen je svima, svetci nisu za vitrine – kazao je nadbiskup.
Pojasnio je da je svetost „samo odgovor na onaj poziv koji Bog ima s nama. Bog nam daje milost ne samo time što nas poziva, nego nam daje milost da možemo odgovoriti na njegov poziv. Zapravo, ne biti svet je jedini promašaj koji nas doista može pogoditi.“
Rjiečka Crkva daje obol na socijalnom i polju kulture
U prvih 100 godina Riječke nadbiskupije, Crkva je na području Rijeke dala doprinos i u društvu, posebice „brojnim kulturnim i socijalnim projektima“, naveo je mons. Uzinić u pismu za svetkovinu sv. Vida. Najnoviji projekt za pružanje potpore u svakodnevnom životu starim i osobama s invaliditetom „U svom domu“ zajedno provode Grad Rijeka i Caritas Riječke nadbiskupije.
„Smatramo da nije dobro – i zapravo taj projekt na tome počiva – institucionalizirati starije osobe i osobe s invaliditetom u smislu da ih stavimo u određene institucije i na taj način se brinemo za njih, nego smatramo da je mnogo bolje ostaviti ih u njihovim obiteljskim domovima, doći k njima i pokušati im pomoći da tu, u svom domu, mogu postići ono što im je potrebno za dostojanstven i kvalitetan život“, ustvrdio je u razgovoru za HKR. Dodao je da mu je drago što su Grad Rijeka i Caritas prepoznali vrijednost tog projekta Europske unije i odlučili se uključiti u njega.
Dobra suradnja nadbiskupije sa županijskim, gradskim i lokalnim vlastima
U Rijeci je osnovan i prvi hrvatski hospicij. Ondje također djeluju dom za žrtve obiteljskog nasilja, prihvatilište za beskućnike, dnevni boravak za beskućnike, dom za osobe s demencijom… U mnogim projektima primjetna je dobra suradnja s lokalnim vlastima.
„Imamo jako dobru suradnju s Primorsko-goranskom županijom i s Gradom Rijekom, ali i na svoj način s drugim lokalnim zajednicama na području na kojem djeluje Riječka nadbiskupija“, rekao je riječki nadbiskup, napose pohvalivši suradnju u očuvanju kulturne baštine.
Poziv na kajanje zbog grijeha
Među temama razgovora bio je i poziv na kajanje zbog grijeha koji je povezan s pripremom za Svetu godinu 2025. Nadahnuće za to mons. Uzinić nalazi u pripremi pape Ivana Pavla II. za Veliki jubilej 2000. godine. U pismu je poručio da je to osobito „važno zbog teških povijesnih okolnosti i političkih režima u kojima je naša riječka Crkva nastala i ispunjavala svoje poslanje“.
U razgovoru je pojasnio da „nismo mi odgovorni za grijehe, pogreške, zločine, ludila i propuste naših predaka. No, naša nas vjera obvezuje da i to u jednom trenutku priznamo, da uočimo, da iz toga naučimo da bismo mogli krenuti dalje.“
U vezi s time, nadbiskup se je osvrnuo na rezultate prošlogodišnje objave Izvješća o prijavama i poduzetim radnjama vezano za slučajeve zlostavljanja maloljetnika i odraslih osoba u Riječkoj nadbiskupiji.
„Teško je govoriti o konkretnim rezultatima jer još nije sazrelo vrijeme za to. Ima dosta podjela koje je to izazvalo i nisu svi prihvatili takav način suočavanja s tim teškim poglavljem života naše riječke Crkve. No, ja osobno smatram da je važno da smo napravili taj iskorak, jer on pokazuje našu odlučnost da podvučemo crtu i da se pokuša napraviti sve što je moguće da se u budućnosti slične stvari ne ponove.“
Kao što je obećao, osnovao je povjerenstvo koje će se baviti do sada prijavljenim slučajevima. „Radi se o osobama koje nemaju nikakve veze s Riječkom nadbiskupijom i koje mogu biti neovisne o Riječkoj nadbiskupiji. Nadam se da će one dati odgovor kako na to jesmo li u procesima koje smo imali učinili sve što smo trebali učiniti, tako i prema onom što smo bili dužni u odnosu na zakone Republike Hrvatske, odnosno na crkvene, kanonske zakone. Ja bih volio da također daju prosudbu i o načinu na koji smo to medijski odradili – koje smo pritom propuste možda napravili i jesmo li ih napravili“, rekao je.
Napomenuo je da je možda nastao krivi dojam jer su u izvješću navedena mnoga imena, ali se radilo o pokrenutim procesima. „Međutim, većina tih procesa nije potvrdila optužbe, barem na ovoj razini na kojoj smo mi imali istrage i prema onim podacima do kojih smo mi mogli doći“, istaknuo je nadbiskup Uzinić.
Dodao je da su u međuvremenu odbačeni i u tom trenutku aktualni slučajevi za koje je istrage provodilo Državno odvjetništvo „jer nije bilo i nema elemenata za pokretanje kaznenih postupaka niti dizanje optužnica. Dakle, nisu potvrđene sumnje na počinjenje kaznenih djela za koje su bili pokrenuti postupci.“
Riječki nadbiskup odgovorio je i ima li podršku u takvom pristupu obradi spolnog zlostavljanja. „Činim sve po svojoj savjesti. Iako se u odnosu na ljude nekad osjećam usamljenim, Bog je ipak uvijek tu i nastojim uvijek biti usklađen s njegovom voljom.“
Riječka nadbiskupija je specifična
Kao osmi u nizu biskupa i nadbiskupa u stoljetnoj povijesti Riječke nadbiskupije, mons. Uzinić koji je tu službu preuzeo 2022. godine, kazao je da je ta krajevna Crkva specifična, drugačija od svih u Hrvatskoj, najsekulariziranija i najpluralnija, ali Crkva odgovara aktualnim izazovima. Stoga se vjernici trebaju truditi biti svjetlo i sol.
„Da bi sol mogla ispuniti svoju zadaću, nje ne smije biti previše i mora se trošiti za druge. Ja vidim tako: ona daje drugima okus, ne sebi. Sol nestaje. Nitko neće govoriti: ‚Kako je dobra ova sol‘, nego će reći: ‚Kako je dobro ovo jelo, ukusno je.‘ Tako nekako vidim nas kršćane u Rijeci. Ne kao one koji će biti prepoznatljivi i koje će svi isticati, koji će se najviše vidjeti, nego kao živu prisutnost, kao one koji daju okus i kao one koji se troše za druge i, zapravo, na taj način započinju promjenu“, zaključio je.
Među ostalim temama bile su povijesne okolnosti nastanka Riječke biskupije i uzdizanja u status nadbiskupije, kao i Mediteranski teološki susreti i sinodalnost u Crkvi. Snimka cijelog razgovora s nadbiskupom Matom Uzinićem dostupna je na ovoj poveznici (ika; fratellanza.net).