U pismu kardinalu Grechu, glavnom tajniku Sinode, objavljenom 14. ožujka, papa Franjo najavljuje pitanja proizašla iz Sažetog izvješća prvog zasjedanja skupštine Sinode koja zahtijevaju daljnje proučavanje s obzirom na drugo zasjedanje u listopadu 2024., izvijestio je Vatican News.
Vapaj siromaha, digitalna misija Crkve, službe (uključujući promišljanje o mjestu i sudjelovanju žena u Crkvi i istraživanje o pristupu žena đakonatu), odnosi s istočnim Crkvama i odnosi između biskupa, posvećeni život i crkveni pokreti, formacija svećenika, lik i služba biskupa, uloga nuncija, ekumenizam, „kontroverzna“ doktrinarna, pastoralna i etička pitanja, kako bi se bolje razjasnili „odnosi između pastorala i morala“. Sve bi trebalo biti analizirano iz sinodalne i misijske perspektive. O ovih deset tema, koje su proizašle iz prvog zasjedanja skupštine Sinode o sinodalnosti u listopadu 2023. i iskristalizirale se u Sažetom izvješću, glasovalo se gotovo jednoglasno. Ranije ove godine najavljeno je uspostavljanje više studijskih skupina koje će u radu do lipnja 2025. koordinirati nadležni dikasteriji Svete Stolice i koje će produbiti nijanse, zahtjeve, moguće novosti te teološke, pravne i pastoralne „reperkusije“.
Pismo i dva dokumenta
Papina odluka objavljena je kirografom 16. veljače 2024., a stupila je na snagu u četvrtak, 14. ožujka, kako je sam Franjo najavio u pismu glavnom tajniku Sinode kardinalu Mariju Grechu, potpisanom 22. veljače, ali objavljenom zajedno s objavom i predstavljanjem dva dokumenta koje je pripremilo Glavno tajništvo Sinode. Uz dokument o studijskim skupinama, drugi dokument pod naslovom „Kako biti sinodalna Crkva u poslanju?“ ističe pet perspektiva koje treba teološki dublje istražiti s obzirom na drugo zasjedanje skupštine Sinode na rasporedu od 2. do 27. listopada 2024. godine.
Jedan od plodova sinodskog procesa
U pismu papa Franjo objašnjava da budući da nije moguće na vrijeme za sljedeću jesen provesti studiju o tim pitanjima, stoga nalaže „da se dodijele određenim studijskim skupinama, kako bi se moglo provesti njihovo odgovarajuće ispitivanje“. „To će biti – piše – jedan od plodova sinodalnog procesa započetog 9. listopada 2021.“. Točnije, Glavno tajništvo Sinode će, u dogovoru s dikasterijima, osnovati skupine, pozivajući pastire i stručnjake sa svih kontinenata da im se pridruže i „uzevši u obzir ne samo već postojeće studije, nego i najrelevantnije iskustva na djelu među Božjim narodom okupljenim u mjesnim Crkvama“.
Papina želja je da te studijske skupine „rade prema autentično sinodskoj metodi“, a Glavno tajništvo Sinode će djelovati kao „jamac“ takvog rada. Sva će pozornost biti usmjerena na opću temu koja se može sažeti u jedno pitanje: „Kako biti sinodalna Crkva u poslanju?“. Papa nadalje utvrđuje da će studijske skupine podnijeti prvo izvješće o svom djelovanju prigodom drugog zasjedanja i završiti svoj mandat do lipnja 2025. godine.
1) Odnosi s istočnim Crkvama
Postoji deset tema na koje će se usredotočiti rad različitih skupina, a one crpe inspiraciju iz Sažetog izvješća. Prva se odnosi na aspekte odnosa između Istočnih Katoličkih Crkava i Latinske Crkve, s ciljem boljeg poznavanja i dijaloga između dotičnih članica u kontekstu rastućeg preseljenja i dijaspore istočnih kršćanskih zajednica. Studijska skupina bit će sastavljena od istočnih i latinskih teologa i kanonskih pravnika kojima će koordinirati Glavno tajništvo Sinode i Dikasterij za istočne Crkve, koji će – između ostalog – također moći pripremiti dosjee za uspostavu „Vijeća patrijarha i vrhovnih nadbiskupa istočnih katoličkih Crkava pri Svetom Ocu“ i proučiti „prikladnu zastupljenost“ Istočnih Katoličkih Crkava u Rimskoj kuriji.
2) Vapaj siromašnih i marginaliziranih
Druga točka, Slušanje vapaja siromašnih. Odnosno, ljudi koji dijele iskustvo žrtve marginalizacije, isključenosti, zlostavljanja ili ugnjetavanja, „čak i u kršćanskoj zajednici“. „Za te je ljude slušanje iskustvo afirmacije i prepoznavanja vlastitoga duboko transformativnog dostojanstva“, čita se u dokumentu. „Istražiti kako ojačati sposobnost Crkve da sluša, na različitim razinama, a prije svega na lokalnoj razini“. Stoga se osniva studijska skupina kojom koordinira Dikasterij za službu integralnog ljudskog razvoja zajedno s Glavnim tajništvom Sinode. Također će sudjelovati Dikasterij za službu milosrđa te ljudi, projekti, organizacije i mreže aktivne u tim područjima.
3) Digitalno poslanje
Poslanje u digitalnom okruženju, granica koja nije bez rizika, ali „ključna dimenzija“ svjedočanstva Crkve u suvremenoj kulturi, zasebna je tema za koju je osnovana studijska skupina. Naglasak je posebno na mladima (uključujući i bogoslove i nove članove redovničkih zajednica), a cilj je procijeniti i otkriti „implikacije na teološkoj, duhovnoj i kanonskoj razini te identificirati zahtjeve na strukturnoj, organizacijskoj i institucionalnoj razini za provođenje digitalne misije“. Studijsku skupinu koordinirat će Dikasterij za komunikacije i Glavno tajništvo Sinode. Također će biti uključeni Dikasterij za kulturu i edukaciju te Dikasterij za evangelizaciju. Svoj doprinos dat će osobe uključene u inicijativu „Crkva te sluša“.
4) Svećenici, formacija i odnosi
Četvrta tema je revizija „u sinodalnoj misionarskoj perspektivi“ Ratio Fundamentalis Institutionis Sacerdotalis, dokumenta tadašnje Kongregacije za kler iz 2016. o daru prezbiterskog poziva. Sjemeništa i formacijski tečajevi, njihova povezanost sa svakodnevnim životom, liturgijskom, teološkom, duhovnom i disciplinarnom baštinom, povezanost između priprema za zaređenu službu i onih koji su predloženi za druge službe, tračnice su na kojima će raditi koordinirana studijska skupina. Uz Dikasterij za kler, sudjeluju i dikasteriji za evangelizaciju, za istočne Crkve, za laike, obitelj i život, za ustanove posvećenog života, za kulturu i edukaciju. S obzirom na važnost teme, potrebno je „zajedničko promišljanje na interdikasteralnoj razini“.
5) Službe i uloga žena
Jedna studijska skupina će se također usredotočiti na neka teološka i kanonska pitanja oko specifičnih ministerijalnih formi. To je tema koja također obuhvaća zadatak nastavka „teoloških i pastoralnih istraživanja o pristupu žena đakonatu“. U središtu je ovdje razmišljanje o stvarnom sudjelovanju laika, o odnosima između različitih oblika crkvene ministerijalnosti, o crkvenim funkcijama i službama koje ne zahtijevaju sakrament reda te o problemima koji proizlaze iz pogrešnog poimanja crkvene vlasti.
Stoga neće nedostajati razmišljanja o „mjestu žena u Crkvi i njihovu sudjelovanju u procesima odlučivanja i vođenju zajednica“. U tom kontekstu postavlja se pitanje o mogućem pristupu žena đakonatu: „Ovoj radnoj skupini povjerena je zadaća da nastavi teološko i pastoralno istraživanje o pristupu žena đakonatu, koristeći se rezultatima posebnih povjerenstava koja je ustanovio Sveti Otac“, objašnjava dokument. Rad će također imati za cilj odgovoriti na želju skupštine Sinode za „većim priznavanjem i vrednovanjem doprinosa žena i povećanjem pastoralnih odgovornosti koje im trebaju biti povjerene na svim područjima života i poslanja Crkve“. Proučavanje ovih pitanja povjereno je Dikasteriju za nauk vjere, u razgovoru s nadležnim Dikasterijima.
6) Posvećeni život i crkveni pokreti
Zasebna tema bit će revizija, iz sinodalne i misionarske perspektive, dokumenata o odnosima između biskupa, posvećenog života i crkvenih zajednica. Na listopadskoj skupštini bilo je riječi o prepoznavanju doprinosa posvećenog života i crkvenih pokreta razvoju sinodalnog života Crkve te je zatraženo produbljivanje kako se relacije između pastira, posvećenih osoba, članova pokreta i novih zajednica „mogu bolje artikulirati i zajedno staviti u službu zajedništva i poslanja“. Rad studijske skupine povjeren Dikasterijima za biskupe, za ustanove posvećenog života, za evangelizaciju, za laike, obitelj i život odvijat će se u tom pravcu. Također su uključena međunarodna tijela kao što su UISG i USG te razne crkveni pokreti.
7) Biskupi, lik i funkcije
Iz sinodalne misijske perspektive, zatim će se proučavati neki aspekti lika i službe biskupa. Sve su to središnje teme listopadskog zasjedanja, ali su bile prisutne i ranije u Instrumentum laboris. Razmatranje ovih pitanja također će biti tema zasjedanja u listopadu 2024. godine. Stoga je odlučeno uspostaviti dvije studijske skupine: prva, koju će koordinirati Dikasterij za biskupe i Glavno tajništvo Sinode, uz sudjelovanje Dikasterija za evangelizaciju i za Istočne Crkve, bavit će se pitanjima kao što su kriteriji odabira kandidata za biskupstvo, uključenost mjesnih Crkava i Božjeg naroda u procese izbora, službu nuncija, narav i provođenje posjeta ad limina. Drugu skupinu koordinirat će Dikasterij za zakonodavne tekstove, uz sudjelovanje Dikasterija za biskupe i Dikasterija za evangelizaciju, a bavit će se sudskom funkcijom biskupa, što je već istaknuto u motupropriju Vos estis lux mundi o zlostavljanjima, pokušajima da se „u nekim slučajevima pomiri uloga oca i uloga suca“.
8) Uloga nuncijâ
Uloga papinskih predstavnika u misionarskoj sinodalnoj perspektivi: ovo je sedma tema kojom će se baviti još jedna studijska skupina „usredotočena na koordinaciju“ Državnog tajništva i Glavnog tajništva Sinode, uz sudjelovanje Dikasterija za biskupe i onog za evangelizaciju. Također će biti uključeni neki predstavnici mjesnih Crkava i njihovih episkopata. Oni će, među ostalim, ispitati rad papinskih predstavnika u mjesnim Crkvama i zemalja u kojima vrše svoje poslanje, kako bi usavršili svoju službu, kao i načine učvršćivanja veza zajedništva između mjesnih Crkava i Petrova nasljednika, kako bi im se omogućilo da na izvjesniji način upoznaju njihove potrebe i težnje.
9) „Kontroverzna“ pitanja
Nadalje, jedna studijska skupina će koordinirati rad na teološkim kriterijima i sinodskim metodologijama za zajedničko razlučivanje kontroverznih doktrinarnih, pastoralnih i etičkih pitanja. To jest, radit će se o ponovnom čitanju „tradicionalnih kategorija antropologije, soteriologije i teološke etike s ciljem boljeg razjašnjavanja odnosa između ljubavi i istine, u vjernosti Isusovu životu i nauku, a posljedično i odnosu između pastorala i (moralne) doktrine“. Teme velike „autoritativnosti“, zbog čega je „vođenje“ ove skupine povjereno prefektu Dikasterija za nauka vjere i tajniku Međunarodne teološke komisije, kardinalu Victoru Manuelu Fernándezu i monsinjoru Antoniju Staglianòu. Papinska akademija za život pozvana je također dati svoj doprinos.
„Na ovom području – naglašava dokument – možda čak i više nego u drugim, postoji žurna potreba za napredovanjem prema većoj suradnji između tijela koja, iako u različitim svojstvima, govore u ime Svete Stolice s ciljem veće koherentnosti u njezinim pozicijama. Disonance, a još više kontrasti, riskiraju poticanje podjela i dezorijentiranosti umjesto usporedbi i promišljanja. Sinodalni pristup ne cilja na homogenost, već na sklad.“
10) Ekumenski dijalog
Posljednja točka je primanje plodova ekumenskog puta u crkvene prakse. Pitanje euharistijske gostoljubivosti bit će dublje istraženo na teološkoj, kanonskoj i pastoralnoj razini, kao i iskustvo interkonfesionalnih parova i obitelji, fenomen „nedenominacijskih“ zajednica i karizmatskih/pentekostnih pokreta „obnove“. Time će se baviti studijska skupina koju koordiniraju Glavno tajništvo Sinode i Dikasterij za promicanje jedinstva kršćana (vatican news; ika; fratellanza.net).