Foto: © KNA/Vatican Media/Romano Siciliani
Na početku svog putovanja u mađarski glavni grad i Slovačku, Papa Franjo je u Budimpešti govorio otvoreno. Na Svjetskom euharistijskom kongresu nekoliko je puta dao do znanja koliko malo misli o desničarskoj nacionalnoj vladi Viktora Orbana. A bilo je još kritika.
Alexander Pitz
Katolički biskupi u Mađarskoj od Papina pojavljivanja u Budimpešti nisu očekivali ništa manje nego “ponovno rođenje Crkve”. No Franjine riječi na Svjetskom euharistijskom kongresu nisu samo ohrabrenje nakon teških mjeseci pandemije. Tijekom njegovog sedmosatnog kratkog posjeta u nedjelju, poglavar Crkve se ne zadržava tek na diplomatskoj pristojnosti. U nekoliko nastupa kritizira vladu, crkveno vodstvo i mađarsko društvo u cjelini – ponekad više, ponekad manje jasno.
Mnogo ranije nego što je 84-godišnjak započeo svoje 34. putovanje u inozemstvo, bilo je znakova da to neće biti lak posjet. Odstupanja od dosadašnjih putovanja su nedvojbena, a pojačao ih je sam Papa direktnim iskazima. Njegov nastup u Budimpešti “nije bio posjet Mađarskoj”, naglasio je na neobičan način. Kao da ne želi ostati dulje nego što je potrebno u zemlji desničarske nacionalne vlade premijera Viktora Orbana. Brz put prema Slovačkoj, gdje će provesti nekoliko dana odjednom, potvrđuje ovaj dojam.
Osjetno velikodušna sigurnosna udaljenost
Franjo je iščekivani susret s kalvinistom Orbanom i katoličkim predsjednikom završio s osjetno velikodušnom sigurnosnom granicom. Tijekom polusatnog razgovora Papa sjedi na drvenom stolcu bez ukrasa nasred Muzeja likovnih umjetnosti. Uz njega su kardinal državni tajnik Pietro Parolin i papin predstavnik za vanjske poslove nadbiskup Paul Richard Gallagher. Mađarsko vodstvo udaljeno je nekoliko metara. Ne izgleda kao “topla atmosfera”, kako Vatikan poslije opisuje okruženje. Jedno bi objašnjenje mogla biti migrantska politika vladajuće stranke Fidesz, koja nimalo ne odgovara papinoj “bratskoj i sestrinskoj” slici društva. Prema njihovoj volji, migranata iz muslimanskih zemalja trebali bi se svi kloniti što je više moguće. Vatikan, međutim, više puta poziva države EU-a da ih prihvate i podrže.
Orban objavljuje samo jednu rečenicu o susretu s najvišim predstavnikom Katoličke crkve. “Zamolio sam Papu Franju da ne dopusti da propadne kršćanska Mađarska”, napisao je na svom facebook profilu a Papi daruje faksimil pisma kralja Bele IV. koji upozorava papu Inocenta IV. na invaziju Tatara. Ni to ne izgleda baš srdačno.
Orban očito tumači kršćanske vrednote znatno drugačije od Rimskog biskupa. Ironično, veliki dio mađarskog svećenstva zagovara izrazito konzervativan smjer Fidesza – osobito propagirana klasična obiteljska i nacionalnu slika dobro je prihvaćena u krugovima blizu tamošnje Crkve. Pa i Orbanovo otvoreno odbijanje muslimanskih useljenika nerijetko nailazi na razumijevanje. Premda je to posve u suprotnosti s crtom koju je dao Rim.
Više hrabrosti za promjenu
Franjo problem rješava izravno u govoru mađarskim biskupima. Otvaranje, dijalog i više hrabrosti za promjenu na dnevnom su redu, upozorava tamošnje crkvene poglavare. S obzirom na kulturne, etničke, političke i vjerske razlike, postoje dva stava: “Ili ćemo se zatvoriti u krutu obranu svog takozvanog identiteta, ili se otvoriti susretu s drugim i njegovati san o zajedničkom bratskom društvu”.
A kritika ima još. U razgovoru sa židovskim predstavnicima – također u Muzeju likovnih umjetnosti – Papa je pozvao na borbu protiv antisemitizma, koji “još uvijek tinja u Europi”. On u ovom kontekstu ne imenuje izričito Mađarsku, no protivnici Orbanovog tabora više puta ga optužuju za kampanju s antisemitskim klišejima.
Nedugo prije nego što je Franjo u nedjelju popodne odletio u Slovačku, imao je priliku susresti i mađarski puk. Dobrih 100.000 vjernika okupilo se na Heldenplatzu i okolici po ugodnom vremenu kako bi proslavili završetak Euharistijskog kongresa. No, ni ovaj put nije bilo bez nijansi upozorenja. “Pokazivanje i trijumfalizam” nisu put do Boga, kaže Papa i upozorava na “idola našeg ja” koji se mora svladati uz Isusovu pomoć. Rezultat bi doista mogao biti “preporod Crkve”. Čak i ako su mađarski biskupi to vjerojatno zamišljali drugačije (kna; fratellanza.net).