Splitska zračna luka nosi novo ime: Zračna luka Sveti Jeronim, po zaštitniku Splitsko-dalmatinske županije, odlučeno je na Skupštini Zračne luke Split održanoj 8. prosinca u Zagrebu. Inicijativu za promjenom imena pokrenuo je župan Blaženko Boban, koji je rekao kako je sretan i ponosan zbog odluke, objavljeno je na stranici županije.
„Naša inicijativa je urodila plodom i moram zahvatiti akademskoj zajednici, svim crkvenim velikodostojnicima, akademicima i svim ljudima s područja kulture iz Splita i naše županije što su nam bili potpora i podrška. Sveti Jeronim sletio je u našu zračnu luku“, kazao je župan.
Brojne osobe iz vjerskog, kulturnog i društvenog života te akademske zajednice svojim su potpisom podržali inicijativu o preimenovanju splitske zračne luke u Zračnu luku Sveti Jeronim.
Jeronim nije bio Hrvat, ali se u toj zemlji na njega pozivaju zbog teritorija na kojem je rođen. Tako se, primjerice, u Rimu nekadašnji ilirski svećenički zavod naziva Papinski hrvatski zavod Sv. Jeronima.
„Smiluj mi se, Gospodine, jer sam Dalmatinac“, rečenica je koja se pripisuje Jeronimu (347.-420.), koji je navodno znao za svoj nagao temperament. Potjecao je iz imućne kršćanske obitelji, a rođen je u Stridonu, na granici rimskih provincija Dalmacije i Panonije. Njegovi su roditelji Jeronimu omogućili izvrsno obrazovanje u Rimu.
Kad je potom otišao u Trier, tamo je upoznao galski monaški život. Asketski način života toliko se dojmio Jeronima da se krstio i poželio tako živjeti. Preselio se u Antiohiju (danas Antakya u Turskoj), gdje mu je prijatelj stavio svoje imanje na raspolaganje. Tu je Jeronim naučio grčki i hebrejski te radio kao prevoditelj. Zbog njegovih rijetkih jezičnih sposobnosti, rimski biskup Damaz ga je 382. stavio u svoju službu. Međutim, dvije godine kasnije Jeronim je morao pobjeći iz Rima. Razlog: oko radikalnog asketa okupila se skupina žena istomišljenica iz više klase. Kad se jedna od tih žena doslovno izgladnila do smrti, Jeronim je bio okrivljen za njenu muku i smrt. Slučaj je postao skandal.
Nakon putovanja kroz Egipat, Jeronim se nastanio u Betlehemu (danas Palestinsko područje) zajedno s bogatom udovicom Paulom i njezinom kćeri Eustohijom. Zajedno su osnivali monaške i samostanske zajednice. Jeronim je na kritike njegova asketizma odgovarao ponekad žestokim polemikama. Njegovo životno djelo, revizija latinskog biblijskog teksta na temelju izvornih tekstova, i danas se koristi u prijevodima Biblije kao „Vulgata“ (fratellanza.net).