Prije nego što je izabran za papu Lava XIV. 8. svibnja 2025., američki kardinal Robert Prevost progovorio je o nekim osjetljivim pitanjima u Katoličkoj crkvi. Diskretno zauzimanje ovih stavova oslikava portret Pape kao potencijalnog, ali opreznog reformatora.
Héloïse de Neuville, La Croix
On je oličenje diskrecije koja je vidljiva i u njegovim stavovima. Takav dojam ostavlja kardinal Robert Prevost, 69, od sada 267. papa Katoličke crkve, pod imenom Lav XIV. No iza ove urođene suzdržanosti, nazire se čovjek čvrstih stavova koje je iznosio obzirno, ali jasno, o najkontroverznijim pitanjima u Crkvi.
Ovi stavovi posebno su došli do izražaja tijekom Sinode o sinodalnosti, važne inicijative koju je pokrenuo Franjo, kako bi upravljanje Crkvom krenulo prema većem sudjelovanju laika. Daleko od pukog pružanja prigodne podrške, kardinal Prevost se odlučno zalaže za sinodalnost u kojoj vidi lijek protiv podjela u Crkvi.
Na samu večer svog izbora rekao je da želi “sinodalnu Crkvu”, a prošle godine je vatikanskoj novinskoj agenciji konkretno iznio svoje viđenje njene praktične primjene. “Biskup ne bi trebao biti mali princ koji sjedi u svojem kraljevstvu, već ponizan čovjek, blizak ljudima kojima služi, koji hoda i trpi s njima kako bi više živio Evanđelje među svojim narodom”.
“Biskup ne bi trebao biti mali princ”
Pri kraju Sinode o sinodalnosti u listopadu 2024., prve na kojoj je sudjelovalo i glasalo pedesetak žena, kardinal Prevost zauzeo je stav protiv ređenja žena za đakonice. Iako se zalaže za postavljanje žena na upravljačke pozicije u Crkvi, smatra da bi ređenje u konačnici dovelo do njihove “klerikalizacije”.
Ovo mišljenje je već iznio u jednom intervjuu objavljenom na mrežnoj stranici Augustinskog reda 30. rujna 2023. godine, nakon što je postao kardinal, ne govoreći posebno o ženama, već šire, o pozivu laika u Crkvi. „Mislim da laike moramo gledati kao laike. To je jedan od mnogih darova koji su posljednjih godina evoluirali: shvatili smo da oni imaju izuzetno važnu ulogu u Crkvi. Sve dok laici, kako kaže papa Franjo, ne preuzmu ulogu klera i ne postanu klerikalni, dok žive vlastiti krsni poziv, čineći na taj način dio Crkve, počinjemo živjeti s više jasnoće“, rekao je.
Ako je kardinal Prevost zatvorio vrata ređenju žena, s druge strane je ženama otvorio prozore crkvene uprave. Godine 2022., pod Franjinim vodstvom, organizirao je malu revoluciju u Vatikanu: ulazak triju žena u dikasterij odgovoran za izbor budućih biskupa.
Oprezan pristup
Još jedno osjetljivo pitanje za Crkvu je zauzimanje stava prema istospolnim parovima. Po tom pitanju, pokazao je određeni oprez. Nakon deklaracije “Fiducia Supplicans” koja je 2023. otvorila mogućnost blagoslova istospolnih parova u izvanliturgijskom kontekstu, izjavio je da mjesnim biskupskim konferencijama treba dati znatnu slobodu kako bi odlučile hoće li ili neće iskoristiti tu mogućnost, ovisno o kontekstu.
“Kulturne razlike mogu biti jedan od razloga zbog kojeg svaka biskupska konferencija treba raspolagati izvjesnim autoritetom kako bi odredila način na koji se to shvaća u konkretnoj stvarnosti u kojoj svatko od nas živi”, izjavio je tijekom brifinga za novinare na Sinodi u listopadu 2024. I ovdje se zalagao za oblik sinodalne decentralizacije rimske vlasti, prilagođen lokalnim stvarnostima.
Ovaj srednji put vjerojatno odražava njegovu svijest o kontrastnim pastoralnim stvarnostima u različitim dijelovima svijeta. Takav stav odražava njegovu viziju univerzalne, ali ne uniformističke Crkve, sposobne da pronalazi ravnotežu između zajedničkih doktrinarnih načela i prilagođenih pastoralnih primjena. Ova opcija mogla bi definirati njegov cjelokupni pristup geografskim i ideološkim napetostima unutar Katoličke crkve.
Angažiran po pitanju migracija
Što se tiče imigracije, izgleda da je budući papa Lav XIV. pokazivao posebnu pozornost prema tom pitanju, izražavajući u više navrata svoju zabrinutost za dostojanstvo migranata. Njegovi stavovi o toj temi vidljivi su u objavama koje je dijelio na društvenoj mreži X. Na primjer, 3. veljače objavio je na svom @drprevost profilu tekst kubansko-američke autorice Kat Armas iz National Catholic Reportera: “J. D. Vance nije u pravu: Isus ne traži od nas da rangiramo svoju ljubav prema drugima.”
Deset dana kasnije objavio je članak iz isusovačkog mjesečnika America koji analizira reakciju pape Franje na migracijsku politiku Trumpove administracije i izjave potpredsjednika J. D. Vancea. U zaključku tog teksta stoji da iako katolici mogu imati različita mišljenja o migracijskoj politici, ne mogu podržavati retoriku koja demonizira migrante.
Njegova zabrinutost nije stala na ove dvije poruke. Dana 14. travnja prenio je tekst katoličkog pisca Rocca Palma koji dovodi u pitanje stav predsjednika Trumpa i njegovog salvadorskog kolege Nayiba Bukelea nakon protjerivanja jednog migranta koji nije imao dokumente: „Zar ne vidite patnju? Zar vas savjest ne muči? Kako možete šutjeti?“ Ovi stavovi, iako diskretni, pokazuju osjetljivost jednog crkvenog čovjeka koji je zabrinut zbog ranjivosti raseljenih osoba, kao i njegov prethodnik Franjo, koji je ovo pitanje stavio u središte svog pontifikata (la-croix.com; fratellanza.net).
S francuskog prevela Isusova mala sestra Vesna Zovkić