Na stranici postoji i rubrika pod nazivom Inicijative s materijalom i prilozima koji bi trebali doći iz krajevnih crkava, vjerskih i civilnih organizacija, udruženja i zajednica, a čiji je cilj provedba poruke sadržane u Fratelli tutti.
T. Šagi-Bunić: Građansko prijateljstvo, koje je osnovni zahtjev za postojanje političke zajednice, moraju kršćani prvi gajiti, pa makar to išlo ponekad teško, pošto su prethodili veliki razdori. Prijateljstvo ne znači slabost, ali ne znači ni samo prigovore.
Objavljujemo prvi od dva dijela teološke analize “Kršćanstvo i nacionalizam” Tomislava Šagija-Bunića, jednog od najpriznatijih hrvatskih teologa XX stoljeća, objavljene u Glasu koncila 1969. godine, iz godina netom poslije II vatikanskog koncila.
Objavljujemo tekst pisma jednog biskupa koje nam se čini znakovitim za drugačiji pristup Crkve u svijetu i civilnom društvu: iz osjećaja odgovornosti i solidarnosti, iz nadilaženja logike ‘do ut des’, kako bi k srcu uzele “radosti i nade, žalosti i tjeskobe ljudi našega vremena”.
Teolog franjevac Ivan Šarčević osvrnuo se na 25. godišnjicu Daytonskih sporazuma. Njegov intervju za Vatican News prenosimo u cijelosti.
F. Topić: Ovo je treća enciklika ovoga pape. Kao što je crkvena praksa uvijek postoji kontinuitet ideja i stavova s tradicijom ali postoji i diskontinuitet, tj. neke novosti ovisno od okolnosti i razvoja društva. Onako kako je to lijepo izrazio poljski filozof Kolakowski: da se naši preci nisu bunili protiv tradicije mi bismo još bili u pećinama. A kada bi danas nastala sveopća pobuna protiv tradicije, mi bismo se ponovi vratili u pećine. Treba nastojati i raditi na napretku i razvoju društva i čovjeka, ali treba uvažavati prethodna dostignuća, jer ne počinje svijet s nama.
“Papa Franjo ne mijenja Evanđelje, nego ga samo autentično tumači. […] Moramo biti otvoreni drugima i ako se mi drugih bojimo, to ne govori o tome kakvi su drugi. To govori o tome kakvi smo mi – znači da baš nismo sigurni u ono što smatramo da imamo. […] Društvo koje je zatvoreno samo sebe osuđuje na propast!”, napomenuo je, među ostalim, nadbiskup Uzinić.
Dubrovački biskup Mate Uzinić za N1 je objasnio da je Papa u najnovijoj enciklici spomenuo pismo hrvatskih biskupa povodom 50. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata: “U tom dokumentu biskupi govore da nije pravo polazište ‘moje žrtve, a tuđi zločini’, nego je pravo polazište ‘zločini članova mog naroda, a žrtve drugih’ […] Problem je da, to što smo rekli, čini mi se, u praksi nedovoljno provodimo.”
Na blagdan svetog Franje u nedjelju 4. listopada 2020. dubrovački biskup Mate Uzinić je u franjevačkom samostanu u Dubrovniku ukratko predstavio papinu novu encikliku Fratelli tutti.
The chief weight of the question is not how to mourn the victims of your own community and how to recognize the guilty among another community. Croats and Serbs, Catholics and Orthodox, muslims and others confront a serious moral question: How to mourn the victims of another community, how to admit guilt in one’s own community? And then: How to repent for a crime, how to obtain the forgiveness of God and man, good conscience and reconciliation among people and nations? How to begin a new era based on justice and truth?