Arhitektura kao kristalizacija kulture
[Rasim Ibrović, Kuća Sabura – Čitanje bosanske kuće, Centar za mirovno obrazovanje – CMO, Sarajevo, 2022]
[Rasim Ibrović, Kuća Sabura – Čitanje bosanske kuće, Centar za mirovno obrazovanje – CMO, Sarajevo, 2022]
Sestra Simona Brambilla, danas tajnica Dikasterija za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života, dijeli svoje iskustvo i razmišljanja o interkulturalnosti iz perspektive svoje kongregacije (Missionarie della Consolata, MC), koje postoje preko 110 godina.
Dvanaest godina bio je glavni urednik isusovačkog časopisa “La Civilta Cattolica” i zamjetno je proširio njegov doseg: sada je Papa Franjo svom pouzdaniku Antoniju Spadaru dao mjesto u Vatikanu.
O smanjivanju broja vjernika i ulozi Crkve u društvu, o celibatu i spolnosti… Bez okolišanja, luksemburški kardinal Jean-Claude Hollerich za La Croix (20. siječnja 2022.) govori o budućnosti Katoličke crkve. Ovaj čovjek od povjerenja Pape Franje kaže da ne treba mijenjati poruku, nego način na koji se ona prenosi. Donosimo cjelovit prijevod intervjua s francuskog jezika.
Kardinal: Ksenofobni mentalitet nije kompatibilan s kršćanstvom.
Ivan Tučić: Originalni pristup kulturnoj povijesti Boke kotorske kroz razgovore s ljudima, koji se svatko na svoj način strukom bave određenim segmentom te povijesti, ponudila je povjesničarka umjetnosti Nevenka Šarčević u knjizi ‘BOKOBRAN – Razgovori o kulturi i umjetnosti Boke kotorske’ […] Teško je i zamisliti koliko je truda i rada uloženo u pripremu najprije radioemisija, a kasnije i u odabiru razgovora za knjigu stručnjaka i umjetnika koji su imali što reći o kulturnom blagu Boke. Recenzenti knjige su akademici Tonko Maroević i Radoslav Tomić.
Zajednica evangeličkih vjernika ne želi u svoju crkvu ponovno instalirati antisemitsku skulpturu “Judensau”, no njemački zavod za zaštitu spomenika inzistira da se ona nakon restauracije ponovno vrati na zid crkve u gradu Calbe (Saska-Anhalt).
Uzinić: “Kada se kultura odredi kao kršćanska kultura, to je određeno sužavanje, a mi želimo, govoreći o kršćanskom licu kulture, apostrofirati nešto drugo, želimo kršćansku kulturu vidjeti i u onim stvarima i izričajima u kojima se ne može nazvati kršćanskom, ali ih je ipak kršćanstvo nadahnulo. Osobito želimo pogledati lice Isusa Krista koji je prepoznatljiv znak naše kršćanske kulture”
Franjo: “Gospodin nas nije pozvao i poslao u svijet ljudima kako bismo im nametnuli obaveze ili teže terete od onih koje već imaju”