Dijalog – ključna riječ postkoncilskog zamaha
60. obljetnica enciklike „Ecclesiam suam“ („Crkvu svoju“) pape Pavla VI.
60. obljetnica enciklike „Ecclesiam suam“ („Crkvu svoju“) pape Pavla VI.
Bilo je to prvo papinsko putovanje u moderno doba: od 4. do 6. siječnja 1964. Pavao VI. posjeto je mjesta podrijetla kršćanstva u Svetoj zemlji, na frontu bliskoistočnog sukoba, koji je i danas žestok, izvijestio je Johannes Schidelko 4. siječnja za KNA
Profesor teologije upozorava na ideje o kanonizaciji papa. Savjetuje pogled na prošlost i sadašnjost. Crkva je u “najdubljoj krizi od reformacije”.
Jesu li katolici dužni uvijek braniti Crkvu, ma što ona učinila?
Danas je 125. rođendan svetog koncilskog pape Pavla VI. Modernizirao je Katoličku Crkvu kao rijetko koji drugi papa. Unatoč tome, neki kritičari ili pobornici ga reduciraju na njegovo „ne“ kontracepciji.
U Katoličkoj crkvi se danas ovom pitanju dominantno pristupa s dva stajališta, koja pojednostavljeno i uvjetovano možemo nazvati tradicionalnim i progresivnim.
Canterburyjski nadbiskup Justin Welby na svom prstu nosi dar kojeg je Papa Montini dao njegovom prethodniku Ramseyu u ožujku 1966. godine.
Redemptorist i teolog p. Bernhard Häring zapisao je svoj san o budućem (fiktivnom) Papi Ivanu XXIV. koji bi nastavio ekumensko djelo koncilskoga Pape Ivana XXIII. Tekst je objavio u svojoj ekleziološkoj viziji ‘Es geht auch anders’.
Prof. Marko Medved: Svijest o tome da su koncilski oci, ali i svi katolici, pred iznalaženjem odgovora na nova pitanja i izazove pozvani prije svega na međusobni dijalog jasno se pokazuje u činjenici da je njegova prva enciklika posvećena upravo dijalogu (Ecclesiam Suam, 1964.). Tu bi encikliku, koja nosi podnaslov „O putovima kojima Crkva danas mora izvršiti svoje poslanje“ i čija je pedeseta obljetnica u nas prošla posve nezapaženo, hrvatski katolici – hijerarhija, svećenici i laici – trebali uzeti u ruke kako bi naučili put kojim valja graditi i stvarati unutarcrkveno zajedništvo i dijalogom tražiti odgovore na pitanja koja Crkvi i kršćanima postavlja čovjek trećeg tisućljeća, a sve kako bi Crkva uspješno izvršila svoju zadaću.
Četvrti ulomak iz knjige Confession d’un cardinal, francuskog novinara Oliviera Le Gendrea.