razvoj nauka

„Dijete biva uvedeno u povijest po čovjeku koji prihvaća ostati korak iza“

Antonio Spadaro: Rođenje Isusa Krista zbilo se ovako…“, započinje Matej (1,18–24). Ali ne, nije onako kako bismo očekivali: pripovijest ne počinje radošću rođenja, nego krizom. Prije djeteta, prije svjetla, prije pjesme, stoji duboko ranjeni čovjek. Josip otkriva da je Marija trudna. A on nije otac. Sve se događa upravo ondje, u slijepoj ulici gdje se jedna obećavajuća priča raspada. Evanđelje ne uljepšava prizor: nema u njemu ničega uzornog, ničega svijetlog. Josip je opisan kao „pravedan“. No pravednost ovdje nije apstraktna vrlina.

Tri putokaza dijaloga: Nostra Aetate, Regensburg i Abu Dhabi

Godine 1965. Drugi vatikanski sabor objavio je deklaraciju „Nostra Aetate“ („U naše vrijeme“), kratki, ali vrlo važan dokument koji je zauvijek promijenio odnos Katoličke crkve prema nekršćanskim religijama. Više od šest desetljeća kasnije, taj tekst ostaje jedno od ključnih postignuća moderne religijske povijesti i simbol hrabrosti Crkve da prizna vrijednost i svetost u drugim vjerama.

Kršćanin koji ne služi – izdaje

Evanđelje nije ukras. Nije tamjan. Nije ugodna emocija uz lijepu pjesmu. Evanđelje je tijelo, povijest, krv, rana, razlomljeni kruh, pružena ruka. Isus nije ostao u hramu; otišao je na periferiju. Nije odlazio na seminare da bi se osjećao dobro i odvojio od stvarnosti. On je dotaknuo gubavca. Hodio je s posljednjima.

Teresa Maya: Zaboravljamo među zvanja ubrajati i naše laike

Meksička redovnica Teresa Maya, iz Družbe Milosrdnica Utjelovljene Riječi, održala je 11. listopada razmatranje o miru pred 16.000 redovnika i redovnica okupljenih u Rimu u sklopu Jubileja posvećenog života. Bivša predsjednica Konferencije viših poglavarica Sjedinjenih Američkih Država (LCWR) u ovom razgovoru produbljuje temu o tome kako su posvećene osobe pozvane biti tvorci mira.

Papa Lav i problem latinske mise

Nimalo ne zavidim papi Lavu XVI. koji odlučuje o tome kako pristupiti oprečnim papinskim dekretima o slavljenju mise tridentskog obreda. Njegovi prethodnici, papa Benedikt XVI. i papa Franjo, imali su bitno različite pristupe liturgijskoj reformi. Lav sada treba pronaći put između ove dvije opcije i pritom odrediti koji je put načelo ispravan.