razvoj nauka

Biskup Ćurić: Strukture odlučivanja još snažnije otvoriti i vjernicima laicima

Ivan Ćurić: Klerikalizam usmjeruje na okrenutost samo prema sebi, na odvajanje od drugih, na stvaranje neke vrste zida, svojevrsnoga ‘ponora’ u odnosu prema drugima. Zapravo, klerikalizam je ono što prepoznajem već u Kristovu govoru i upućivanju na farizejski pristup i pristup pismoznanaca. Krist je, zapravo, najviše usmjeravao na problematiku lažnoga, licemjernoga. Čini mi se da u tom smislu klerikalizam trajno predstavlja poteškoću. Izazov je i uvijek ga treba pobjeđivati i od njega se odmicati.

Angelo Acri

Imate strah od donošenja odluka? U tom slučaju bi Angelo iz Acrija (1669.-1739.) mogao biti pravi zaštitnik, jer je predobro poznavao taj problem. Rođen je kao Lucantonio Falcone u ruralnom Acriju 1669. Otac mu je rano umro. Zato ga je odgojio njegov stric, dijecezanski svećenik.

Nadbiskup Német: U sinodalnoj dvorani se govori i o đakonicama. To bi trebalo ozbiljno krenuti naprijed

László Német beogradski je nadbiskup metropolit od 2022. U intervjuu za katholisch.de misionar Družbe Božje Riječi (verbiti) govori o svojim iskustvima na svjetskoj Sinodi: Ima li zlostavljanje ulogu? Kako se govori o ženama i što se promijenilo u odnosu na prethodne Sinode? Uz to dopredsjednik Vijeća europskih biskupskih konferencija (CCEE) komentira moguće zajedničko odlučivanje biskupskih konferencija u Europi. S njim je razgovarao Benedikt Heider, a intervju prevodimo u cijelosti.

Kardinal Schönborn: Promjena katekizma je stvar Pape

Godine 2018. papa Franjo dodao je zabranu smrtne kazne u nauk Katoličke crkve. Hoće li biti daljnjih promjena ovisi isključivo o Papi koji katekizam naviješta i provodi u djelo, rekao je kardinal koji je prije više od 30 godina sudjelovao u oblikovanju sadašnjeg katekizma.

Branko Murić: Crkva nije dovršena stvarnost

Sinodalnost kao načelo bilo je sve više zapostavljano tijekom različitih povijesnih i društvenih okolnosti te ekleziološkog razvoja koji je Crkvu sve više promatrao u apologetičko-juridičkom ključu čitanja osobito tijekom drugoga tisućljeća. Taj „zaborav“ od tisuću godina iznova se otkriva s Koncilom, uspostavom Biskupske sinode te, naročito, s pontifikatom pape Franje – kazao je prof. Murić.

Ivan Ćurić: Krećemo se u Crkvi otvorenosti i Crkvi susreta

Biskup Ivan Ćurić: “Metoda ove sinode želi postati model za naše uzajamno slušanje na svim razinama crkvenog života, od župnih zajednica, biskupijskih, do zajednica biskupija, biskupskih konferencija i sve šire do univerzalne Crkve”

Manifest ‘Za Teologiju s Mediterana’ u Marseilleu i teologija u nas

Marko Medved: Među potpisnicima su bili i predstavnici organizacijskog odbora Mediteranskih teoloških susreta koji se odvijaju u Hrvatskoj u organizaciji Riječke nadbiskupije. Katolički institut za Mediteran iz Marseillea prepoznao je hrvatske Mediteranske susrete kao vrijedan doprinos dijaloški utemeljenoj teologiji na ovome prostoru Europe, za koju se doneseni Manifest izričito zauzima.

Terezija Avilska

Govori se da je papinski nuncij Felix Sega prezirno nazvao Tereziju Avilsku (1515.-1582.) “ženom skitnicom” – u Španjolskoj u 16. stoljeću nije bilo lako biti žena.