Predsjednik Talijanske biskupske konferencije predvodio je u četvrtak 20. travnja 2023. navečer misu u Molfetti u spomen na don Tonina Bella, biskupa biskupije Molfetta-Ruvo-Giovinazzo-Terlizzi, koji je umro 20. travnja 1993. Bio je sijač mira, rekao je kardinal, istaknuvši kako nije uvijek bila shvaćena njegova izvornost i jednostavnost.
Isusovac Krzysztof Madel: “Potpuno besmisleno. Poljska je vjerojatno jedina zemlja na svijetu u kojoj se objavljuju takvi dekreti.” Uz to kritizira činjenicu da skup pravila ne govori “apsolutno ništa o zločinu šutnje”. Pod tim misli na odbijanje Crkve da zauzme jasan stav o nekim pitanjima. “Ovo je u suprotnosti s poslanjem Crkve, a to je naviještati i svjedočiti kao što je Isus činio”
Sergio Massironi: Kako pripovijeda Evanđelje, i za Isusa je „najteža pastoralna skrb bila s onima kojima liječnik nije potreban, s onima koji kažu da nisu slijepi. S onima koji idu na misu. To je dogovor koji sklapamo s đavlom kada ne podižemo veo s tolike apatije onih praktičnih nevjernika što svi možemo postati, čak i uz sami oltar“.
Kateheza pape Ivana Pavla II. koju je izrekao na općoj audijenciji, na Trgu sv. Petra u Vatikanu, 16. travnja 1997., osvrćući se na svoje apostolsko putovanje u Sarajevo (12.-13. travnja). Tekst pod naslovom Od kuge, gladi i rata, oslobodi nas, Gospodine! donosimo u cijelosti.
Pape u središte svog diplomatskog djelovanja stavljaju očuvanje mira. Vode se političkom ostavštinom Ivana XXIII., njegovom enciklikom „Pacem in terris“ koja ni 60 godina nakon objavljivanja nije izgubila na svojoj aktualnosti.
Je li pontifikat pape Franje propao? Ne, kaže amazonski biskup i Papin čovjek od povjerenja Kräutler. Papino djelovanje određeno je strahom od raskola.
Isusov čin spasenja uključuje i one koji za njega ne znaju. Oni koji se izlažu ambivalentnoj mrtvoj tišini Velike subote mogu otkriti podcijenjeno blago “svetog trodnevlja”
Kardinal Robert McElroy: Crkva bi trebala otvoriti đakonat ženama, što zbog toga jer je to odraz povijesti te službe, tako i zbog toga što bi to bio značajan korak prema njihovom uključivanju u život Crkve.
Luksemburški kardinal je rekao da on sam živi obavezni celibat za katoličke svećenike „radosno“. Međutim, poznaje mnoge svećenike koji pate zbog te obveze. Osim toga, sve je manje mladića u svijetu koji žele postati svećenicima. Stoga se pita ne bi li u budućnosti moglo biti moguće svećeničko ređenje za oženjene muškarce.
Razvio je teologiju koju je tadašnji Papa isprva zabranio. Kasnije je pripremao Drugi vatikanski koncil te postao kardinal. De Lubac je imao značajan utjecaj na teologiju 20. stoljeća, bio je jedan od pionira takozvane nove teologije („Nouvelle Theologie“).