U nedjelju 6. svibnja 2001. godine papa Ivan Pavao II. posjetio je Veliku Omajadsku džamiju u Damasku, Sirija, gdje se susreo s muslimanskom zajednicom. Rimski je biskup posjetio memorijal svetog Ivana Krstitelja, u holu džamije. Donosimo hrvatski prijevod govora Ivana Pavla II., prvog pape koji je posjetio džamiju.
Papa Franjo je 1. srpnja uputio pismo Víctoru Manuelu Fernándezu (r. 1962.), novom prefektu Dikasterija za nauk vjere, koje prevodimo u cijelosti.
Starokatolička Crkva u Austriji prvi put na čelu ima biskupicu. U subotu, 24. lipnja 2023. evangeličkoj crkvi Gustava Adolfa u Beču zaređena je svećenica Maria Kubin. Na slavlju je sudjelovao katolički biskup Linza Manfred Scheuer, odgovoran za ekumenizam u Austrijskoj biskupskoj konferenciji.
Britanski astrofizičar Martin Rees pohvalio je predanost pape Franje klimi i okolišu. Franjo je dao „odlučujući doprinos Pariškom klimatskom sporazumu“ 2015., rekao je Rees za Süddeutsche Zeitung.
Kad ga je papa Pio XI. proglasio 1935. svetim, Crkva je htjela postaviti jasan znak vjerskog otpora razuzdanom totalitarizmu.
Franjevački samostan sv. Luke u Jajcu objavio je korespondenciju bosanskog franjevca fra Josipa Markušića (1880. – 1968.) i slovenskog arhitekta Josipa (Jože) Plečnika (1872. – 1957.). Korespondencija obuhvaća preko 700 pisama, dopisnica i različitih dokumenata i trajala je sve do Plečnikove smrti 1957. godine.
Koliko god cijenio celibat, nadbiskup Stefan Heße kaže da su potrebni drugi načini da se popravi „nedostatak kvalificiranih radnika“ u Crkvi
Državni tajnik Svete Stolice kardinal Pietro Parolin sudjelovao je kao Papin izaslanik u Sloveniji na međureligijskom susretu koji se održao 17. i 18. lipnja u Kopru o dijalogu i miru na Balkanu, izvijestio je Alessandro di Bussolo za Vatican News.
Prema riječima kardinala Taglea, otpor prema Biskupskoj sinodi o sinodalnosti proizlazi iz straha od promjena i nesigurnosti oko katoličkog identiteta. „Ondje gdje postoji nesigurnost oko našeg identiteta, postoji tendencija definiranja jasnih parametara i jasnih granica kako bih se ja razlikovao od ostalih“, rekao je među ostalim.
Massimo Faggioli talijanski je teolog, crkveni povjesničar i profesor na Katedri za teologiju i religijske studije Ssveučilišta Villanova u Philadelphiji (SAD). Razgovor s njim za časopis ‘Zvona’ vođen je na talijanskom jeziku, preveo ga je Marko Medved. Intervju, s dopuštenjem, prenosimo u cijelosti.