Kardinal Hollerich: Promijenit će se klima prvenstveno kroz proces i zajednički govor u Duhu Svetom. Nije riječ o tome da se samo dopuste sukobi mišljenja, nego da se gleda zajedno: Što Bog želi od današnje Crkve? Naša zajednička briga trebala bi biti da se može doživjeti Duh Sveti te da se svi nekako promijenimo u tom procesu.
Na Sinodama u Vatikanu, žene i muškarci koji nisu svećenici, redovnice ili redovnici ubuduće će također moći sudjelovati i glasovati na ravnopravnoj osnovi. Najavili su to u srijedu 26. travnja u Vatikanu kardinali Mario Grech i Jean-Claude Hollerich, odgovorni za aktualnu svjetsku Sinodu.
U europskom završnom dokumentu formulirana je potreba donošenja “konkretnih i hrabrih odluka o ulozi žena u Crkvi i o njihovom većem sudjelovanju na svim razinama, uključujući u odlučivanju i procesima donošenja odluka”.
Sestra Shizue Filomena Hirota (članica pripremnog povjerenstva za redovnu opću skupštinu biskupa): Znamo da postoje kontroverzna pitanja, ali dobro je što se ne bojimo govoriti o kontroverznim temama, jer do sada, u nekoj drugoj fazi, da sam na primjer govorila o ređenju žena sve bi završilo. No sada možemo slobodno govoriti.
Bečki nadbiskup je odnos između vjere i razuma objasnio dijalektikom razumijevanja i ljubavi: „Ako u tome nije moje srce, razumijevanje neće uspjeti. I obrnuto, srce također treba proširiti i razjasniti razumom.“ Vjera bez razuma prelazi u fanatizam, a razum bez vjere postaje „suh ili čak opasan“, rekao je kardinal.
Poznati praški teolog Tomáš Halík protagonist je koji pokazuje kako se kršćanstvo može živjeti u današnjoj sekulariziranoj Europi.
Referirajući se na Sinodalni odbor, s. Kluitmann je napisala da moli za one „kojima to sve ide predaleko i za one kojima sve ovo ne ide dovoljno daleko“. Moli također da se članovi „ne daju podijeliti“.
O sinodi su u emisiji Susret u dijalogu urednice Blaženke Jančić razgovarali nadbiskup dr. Ladislav Német, bioetičarka dr. sc. s. Marta Carti i teologinja Ana Marčinko. Ona je podsjetila da su biskupijski sažeci trebali biti javno objavljeni i prije nego su poslani Biskupskim konferencijama. Nažalost u većini naših biskupija to se nije dogodilo, kazala je Marčinko.
Gledajući izazove koji se danas pojavljuju u azijskim društvima, dokument posebno ukazuje na njih devet.
Franjo nam pomaže ponovno otkriti ljepotu Crkve, Božjeg naroda, a to je govor Drugog vatikanskog koncila.