Kalist je uveo senzacionalne promjene: na primjer, dopustio je pričest pokajanim ubojicama, prihvatio je brakove između robova i slobodnih ljudi te dopustio ponovni brak nakon smrti supružnika. Prema kasnijoj legendi, Kalist je umro kao mučenik.
Poput braće i sestara Scholl, Willi Graf pripadao je najužem krugu skupine otpora Trećem Reichu – Bijela ruža (Weiße Rose). Pogubljen je 12. listopada 1943. u zatvoru Stadelheim u Münchenu.
Luca Casarini je nekoć bio radikal, a već pet godina aktivno se bavi radom s osobama izbjeglicama. Papa Franjo pozvao ga je na svjetsku Sinodu. Kaže da je preko Pape ponovno pronašao pristup Crkvi.
Uprava tijela odgovornog za borbu protiv zlostavljanja ili ne želi ili nije u stanju implementirati vlastite standarde i jamčiti njihovu održivost: stručnjak za prevenciju Hans Zollner oštro kritizira način na koji Vatikan rješava problem zlostavljanja.
Nije ni čudo što je Jorge Mario Bergoglio nakon izbora za papu 2013. odabrao ime Franjo. Franjo Asiški (1181./82.-1226.) čini se aktualnijim no ikada. Kao sin bogatog trgovca, u početku je vodio bezbrižan, raskošan život sve dok ratno zarobljeništvo nije dovelo u pitanje njegove prethodne prioritete.
S anđelima čuvarima ima jedna zanimljiva stvar: dok mnogi prosvijećeni kršćani imaju poteškoća s njima, oni istovremeno uživaju izuzetnu popularnost. Primjerice, prema istraživanju Instituta za društvena istraživanja Forsa, u Njemačkoj čak više ljudi vjeruje u anđele čuvare nego u Boga.
“Smiluj mi se, Gospodine, jer sam Dalmatinac” – Jeronim (347.-420.) je znao za svoj nagao temperament. Potjecao je iz imućne kršćanske obitelji, a rođen je u Stridonu, u rimskoj provinciji Dalmaciji. Njegovi su roditelji Jeronimu omogućili izvrsno obrazovanje u Rimu.
Vatikanska izdavačka kuća (Libreria Editrice Vaticana, LEV) objavila je prvu knjigu prevedenu na talijanski jezik belgijskog kardinala nadbiskupa u miru Bruxellesa-Malinesa, teologa i bibličara Jozefa De Kesela pod naslovom „Cristiani in un mondo che non lo è +“, koja je predstavljena 29. rujna u belgijskom veleposlanstvu pri Svetoj Stolici, s podnaslovom „La fede nella società moderna“ („Vjera u suvremenom društvu“). Kardinal, koji sudjeluje na Sinodi, za budućnost sanja „ponizniju, manju i otvoreniju Crkvu“. S njim je za Vatican News razgovarao Alessandro Di Bussolo, a razgovor prevodimo u cijelosti.
Jedna o njegovih poznatijih izreka je: “Ako ostavite molitvu da pomognete siromahu, znajte da je to služenje Bogu, milosrđe je iznad svih pravila i sve mora proizlaziti iz njega” (chiesadimilano.it).
Thomas Reese: Kardinali izbornici pape Franje trebali bi uzeti vremena za izbor pape