Željko Mardešić: Drugi vatikanski koncil
Povodom 60 godina od otvaranja Drugog vatikanskog koncila (11. listopada 1962.-2022.) donosimo kratki tekst o istome, autora Željka Mardešića.
video
Biskup Meier: Briga za potrebite u središtu je Crkve
„Vjerujemo li doista u kršćanskog Boga ovisi i o tome vjerujemo li u ljude“, kaže augsburški biskup Bertram Meier. Raison d’être (Razlog postojanja) Crkve vidi u služenju drugima.
‘Opijum naroda’? Karl Marx i religija
Socijalizam je uvijek imao kritički, ako ne i neprijateljski pogled na religiju. Karl Marx je postavio temelje za to. Ali njegov pogled na religiju bio je daleko složeniji od crno-bijelog razmišljanja.
Često mijenjani sakrament: Povijest ispovijedi
Od sedam sakramenata, ispovijed ili sakrament pomirenja je još uvijek onaj koji ima najviše promjena, što se može pratiti kroz brojne utjecaje.
Kršćanstvo i društvene promjene
Ukoliko religija učvršćuje ili potiče društvene nepravde, tada u svakom slučaju ne možemo govoriti o bitnom obilježju, već o zloporabi religije.
Bertram Meier poziva na otvoren govor o sumnjama u vjeri
Prema mišljenju biskupa Bertrama Meiera iz Augsburga, vjera i sumnja se međusobno ne isključuju. “Sumnje su duhovne boli rasta kako bi se vjera ojačala”, kaže – i poziva na transparentnije postupanje s tim.
Reformator na papinskom prijestolju: Sveti Pavao VI. izmijenio je Crkvu
Danas je 125. rođendan svetog koncilskog pape Pavla VI. Modernizirao je Katoličku Crkvu kao rijetko koji drugi papa. Unatoč tome, neki kritičari ili pobornici ga reduciraju na njegovo „ne“ kontracepciji.
Ima li u Bibliji grešaka?
Kršćani drže da je Bibliju nadahnuo Bog. No, danas znamo da u Bibliji postoji značajan broj povijesnih i znanstvenih netočnosti, mnoštvo grešaka koje svjedoče o njezinom ljudskom porijeklu.
Potječe li kršćanstvo od esena?
Do 70-ih godina prošlog stoljeća popularna je bila teza kako se kršćanstvo zapravo razvilo iz židovske sekte Esena i da je Isus zapravo “učitelj pravde” koji se spominje u esenskim spisima. O čemu se tu radi?
Kršćanska etika i ateistički humanizam
Neki ateisti ističu sljedeći prigovor: „Priprosti kršćani čine dobro samo zato jer se boje da ne završe u paklu, a obrazovaniji kršćani, ako se i ne boje pakla, svejedno se daju zarobiti nekim moralnim zakonima koji su suprotni očovječenju. Ateist pak može biti istinski humanist koji čini dobro radi poštivanja istinskih vrednota“.