Neki ateisti tvrde: “Svijet je nastajao kroz milijarde godina, a ne u šest dana kako nas želi učiti Biblija.” S druge strane, izvjesni kršćanski fundamentalisti tvrde: “Svijet je nastao u šest dana kako nam to opisuje Biblija. Svi dokazi koji govore suprotno su izmišljotine i podvale.”
„Kako je moguće Bibliju nazvati Božjom objavom kad njen sadržaj izaziva toliko sporova? Kakvo je to čudno Božje otkrivenje koje ima potrebu za ljudskim komentarima i tumačenjima? Što da se misli o tim svetim spisima kada ih svaka zajednica shvaća toliko različito?”
Schillebeeckx: U Isusovo patrijarhalno vrijeme žene nisu smjele ni svjedočiti, premda bi imale pravo, no otada do danas nastale su velike promjene na svim područjima, prije svega na kulturnom području.
Vjera u Boga, koja se u nezrelom obliku razvila u djetinjstvu, u slabije obrazovanih ljudi nerijetko ostaje na toj razini i u odrasloj dobi, te se tada ponekad zna sljubiti s nacionalizmom, šovinizmom, ksenofobijom i sl.
Vjerujem li u život vječni, s razboritošću i realizmom mogu se ne podvrgavati teroru nasilnih usrećitelja naroda, mogu raditi za bolju budućnost, bolje društvo i bolju Crkvu.
Ukršćanstvu Bog nije Mythos, već Logos.
“Ostavljamo jedni druge s novim zajedništvom studenata i profesora, novom slobodom, ali i željom da budemo odgovorniji u riječima koje koristimo i kojima želimo činiti dobro, a ne zlo”. Tim riječima je riječki nadbiskup koadjutor, 54-godišnji Mate Uzinić, zaključio prvi dojam Mediteranskih teoloških susreta u srcu Kvarnera u Hrvatskoj, koji su preslikali formulu Ljetne škole teologije organizirane 2019. i 2021. u Dubrovniku, u Dalmaciji, gdje je Uzinić bio biskup deset godina.
Ironično je, dakle, kako se kroz povijest pojedinci unutar hijerarhije Katoličke crkve mogu pohvaliti time da je malo tko više od njih učinio za ateističku stvar. Počesto je u povijesti Crkve Isus iz Govora na gori, navjestitelj nenasilja i ljubavi prema neprijateljima, bio izdan.
Raspravljajući o kršćanstvu ne mogu se zaobići povijesne pogreške Katoličke crkve. Koliko je tih pogrešaka bilo, pobijaju li one danas svaki legitimitet kršćanske poruke i mora li ih se kršćanin plašiti ili ih čak prikrivati?
Na ovaj paradoks možemo odgovoriti na više načina, ovisno o shvaćanju prirode svemoći.