Zločin

’48 sati pepela i dima’ u Ahmićima: Trideset godina od ubojstva 116 bošnjačkih civila

Na današnji dan prije 30 godina, u zločinačkoj akciji HVO-a, ubijeno je 116 Bošnjaka u mjestu Ahmići. U akciji kodnog naziva “48 sati pepela i dima” najmlađa žrtva je bila tromjesečna beba, a najstarija 82-godišnja starica. Istoga dana, 16. travnja 2023. u selu Trusina kod Konjica obilježava se 30 godina od ubojstva 22 Hrvata, koje su počinili pripadnici Armije Republike BiH. Imamo li empatije i pijeteta prema stradanjima drugih?

Digitalizira se arhiv biskupa Aloisa Hudala koji je preko Rima spašavao naciste

Smatra se “kompleksnom crkvenom figurom” razdoblja holokausta: Alois Karl Hudal bio je rektor svećeničkog zavoda Santa Maria dell’Anima u Rimu tijekom razdoblja holokausta. Sada će se njegov arhivski materijal digitalizirati uz pomoć američkog Memorijalnog muzeja holokausta u Washingtonu.

Austrijska skupina stručnjaka o Bleiburgu: ‘Misa je sadržavala i političke govore’

Multidisciplinarna stručna skupina osnovana po nalogu austrijskog ministra unutarnjih poslova, u studenom 2021. godine uputila je prijedlog saveznoj vladi o komemoraciji na Bleiburgu. Napominju, između ostaloga, da je već zabranjen grbovni štit s bijelim početnim poljem. U nastavku donosimo službeni prijevod na hrvatski jezik tog prijedloga kojeg je napravilo to povjerenstvo.

Dan bijelih traka. ‘Gledao sam kako u naručju oca ubijaju sina’

31. svibnja je Dan bijelih traka. Ovako je glasio poziv upućen preko Radija Prijedor 31. svibnja 1992.: “Građani srpske nacionalnosti, pridružite se svojoj vojsci i policiji u potjeri za ekstremistima. Ostali građani, muslimanske i hrvatske nacionalnosti, moraju na svoje kuće i stanove izvjesiti bijele zastave i na ruke staviti bijele trake. U protivnom, snosit će teške posljedice”. Dan bijelih traka obilježava se u znak sjećanja na 3 176 ubijenih stanovnika prijedorskog kraja.

Ahmići i Trusina. Imamo li empatije i pijeteta prema stradanjima drugih?

Danas je godišnjica zločina u Ahmićima i Trusini. Proces suočavanja s prošlošću ne ide tempom kojim bi trebao, ponekad se čini da čak i nazaduje. Nadamo se da će jednog dana Bošnjaci obilježavati stradanja ljudi u Trusini, a Hrvati stradanja ljudi u Ahmićima. Imamo li empatije i pijeteta prema stradanjima drugih? Možemo li prepoznati rane i drugih ljudi?