Foto: Sinoda o sinodalnosti © kna (arhivska)
Kao i prošlog tjedna, donosimo kroniku zbivanja u Rimu na “Sinodi o sinodalnosti”. Svake subote dopisnik za La Croix u Vatikanu vodi nas iza kulisa najmanje države na svijetu.
Mikael Corre, posebni stalni dopisnik u Rimu, 19.10.2024.
Kao i prošlog tjedna, “Pismo iz Vatikana” donosi kratki pregled svakodnevnih rasprava na Sinodi na kojoj se, što se više bliži kraj (27.10), osjeća određena doza stresa. Što će proizaći iz svih ovih rasprava?, pita se dio sudionika, koji ipak vjeruju “u plodonost” ove neobične metode “razgovora u Duhu”.
Tjedan od 9. do 16. listopada, ukratko.
Srijeda, 9. listopada (navečer)
Večeras su u Rimu održana prva dva “teološka foruma” za članove Sinode koji su otvoreni i za javnost. Jedan od sudionika primijetio je na pozivnici za forum održan u Isusovačkoj generalnoj kuriji, kako reče, “frojdovski lapsus” koji ukazuje na “stare obrasce”. Narod Božji, “soggetto della missione” (doslovno: “subjekt poslanja”), preveden je kao “objekt poslanja”.
Za pojedine članove Sinode ovi forumi bili su “vrijeme pojašnjavanja”, smatra jedan od prisutnih teologa. Posebno je zapažena intervencija nadbiskupa Torina, uskoro kardinala, Roberta Repolea. Govoreći o “ulozi i autoritetu biskupa u sinodalnoj Crkvi” na Patrističkom institutu Augustinianum u Rimu, talijanski teolog objasnio je da bi se poimanje svećeništva Drugog vatikanskog koncila moglo aktualizirati.
Sadašnji pristup snažno je nadahnut svetim Ignacijem Antiohijskim (1. stoljeće) koji predstavlja “model biskupa u maloj Crkvi”, kaže nadbiskup. Je li to još uvijek prikladno za globaliziranu i umreženu stvarnost našeg vremena? Njegova primjena “na drugačije modele Crkve može dovesti do kratkih spojeva koje ova Sinoda može riješiti”, vjeruje nadbiskup Repole.
Četvrtak, 10. listopada
Za okruglim stolovima članovi danas raspravljaju o “odnosu s Gospodinom, o odnosima među braćom i sestrama i o odnosima među Crkvama”, precizira njihov radni dokument koji postavlja pitanje: “Kako se identitet Božjeg naroda, sinodalnog u poslanju, može konkretizirati u odnosima?”
Petak, 11. lipnja
Za razliku od prethodne godine, ekumenska večernja molitva u 19 h nije bila otvorena za javnost i medije. No “bratski delegati” različitih protestanskih Crkvi, kao i Anglikanske i Pravoslavne crkve prisutni su i ove godine (jedino je Ruska pravoslavna crkva otsutna). Osim toga, njihova prava su veća nego lani te ove godine patrijarsi i pastori sjede za stolovima i sudjeluju u raspravama. Ali ne mogu glasati ni biti izabrani kao “glasnogovornici”.
Dva izvora kažu da je ekumenizam jedna od važnih tema ove Sinode. Prisutni pravoslavci mogli su izbliza pratiti što se govori o odnosima Rimske crkve sa Istočnim katoličkim crkvama. Za stolom se raspravljalo i o tome u čijoj je nadležnosti dijaspora. “Na koji način podržati naše vjernike u inozemstvu kako bi zadržali svoju kulturu, svoju baštinu? Trebamo (u tome) podršku Svete Stolice, kako bismo sačuvali nadu”, pojašnjava za La Croix kardinal Louis Raphaël Sako, kaldejski patrijarh iz Bagdada (Irak). Većina Kaldejaca danas živi izvan domovine. Navodi ih kao primjer zato što su oni danas pod jurisdikcijom Rima. Prema različitim izvorima, Sinodalna skupština razmatra redefiniranje “teritorijalnog koncepta”.
Nedjelja, 13. listopada
Dan odmora. Član Sinode mi SMS-om iznosi svoja pitanja koja se tiču sinodske metode.. Prerano je “ocjenjivati plodove”, piše, “ali još uvijek mi je teško razumijeti kako ćemo doći do konačnog dokumenta sa svim tim raspravama koje pokrivaju toliko tema!” Ovaj zaključni tekst očekujemo za vikend 26. i 27. listopada.
Ponedjeljak, 14. listopada
Dolazak kardinala Gherarda Müllera na Sinodu. Budući da je iz zdravstvenih razloga bio odsutan tijekom prva dva tjedna, bivši prefekt Dikasterija za nauk vjere odmah je uzeo riječ kako bi ponovo rekao da ova sinoda nije sinoda, prema internim izvorima Skupštine na koje se poziva “Nederlands Dagblad”.
“Samo je ponovio ono što ponavlja od 2023.godine”, izjavljuje jedan sudionik naglašavajući da je ovaj njemački teolog jedini koji je nosio kardinalski habit tijekom rasprava u dvorani Pavla VI. Ova je skupština, smatra kardinal Müller, daleko više “simpozij” (sastanak stručnjaka, što je ponovio i 14. listopada) nego “sinoda” budući da je ne čine samo biskupi, nego i svećenici, redovnici i redovnice te laici, muškarci i žene.
Na otvaranju Sinode, 2. listopada, Papa je rekao da “nazočnost (…) sudionika koji nisu biskupi ne umanjuje “biskupsku” dimenziju Sinodalne skupštine”. Kardinala Müllera na sinodu je pozvao Franjo, kojemu je poznato da je on kritičar njegova pontifikata.
Utorak, 15. Listopada
Na marginama sinodalnih zbivanja, u utorak, bio je sprovod 61-godišnjeg Brazilca, Joséa Carlosa de Souse, koji je živio na ulicama Rima, često u blizini kolonada Svetog Petra. Na njegovom su sprovodu u kapelici Svete Monike koncelebrirala dva kardinala, Poljak Konrad Krajewski, kojem je Papa povjerio brigu za siromašne, i Brazilac Leonardo Ulrich Steiner, nadbiskup metropolit Manausa, član Sinode. U podne je na tiskovnoj konferenciji o Sinodi u Vatikanu pročitana jedna od pjesama ovog čovjeka koji je dosta pisao: “Na ulici i svugdje drugdje gotovo nikad ne govorim, samo gledam, slušam, razmišljam i ponekad pišem da ne budem sam na svijetu.”
Srijeda, 16. listopada
U dvorani Pavla VI. tema dana bila je rasprava o mogućnosti jačanja uloge i autonomije biskupskih konferencija svake pojedine zemlje. Jedan od prijedloga bio je da one (biskupske konferencije) postanu “mjesta posredne kolegijalnosti”, (collégialité intermédiaire) objasnio je prefekt Dikasterija za komunikaciju Paolo Ruffini na konferenciji za medije.
Otac Dario Vitali, koordinator stručnjaka teologije na Sinodi, podsjetio je tijekom iste konferecije za medije da dokument koji se smatra “najrestriktivnijim” u smislu prijenosa nadležnosti iz Rima na mjesne biskupske konferencije, “motu proprio Apostolos suos” Ivana Pavla II. iz 1998., štoviše, u broju 21 navodi da su “biskupi autentični naučitelji i čuvari poklada vjere za one koji su im povjereni”, te navodi njihove specifične kompetencije, poput brige o izdavanju katekizama za svoje područje”, rekao je ovaj profesor ekleziologije na Papinskom sveučilištu Gregoriana.
Neki članovi Sinode napomenuli su da bi željeli izbjeći “pretjeranu birokraciju”.
Nastavlja se (la-croix.com; fratellanza.net).
S francuskog prevela: Isusova mala sestra Vesna Zovkić