Foto: © privatna (arhivska)
Trenutačno ništa ne upućuje na pomirenje u posljednji trenutak: svojim prekidom s novijom crkvenom predajom Bratstvo sv. Pija X. „više nije tradicionalističko, nego sektaško“, smatra Jan-Heiner Tück.
Bečki teolog Jan-Heiner Tück očekuje da će biskupska ređenja, koja je Svećeničko bratstvo sv. Pija X. najavilo za 1. srpnja bez Papina dopuštenja, dovesti do zaoštravanja sukoba s Vatikanom. Nedopušteno biskupsko ređenje u toj tradicionalističkoj zajednici bilo bi za Lava XIV. „apsolutno najgori mogući scenarij“, izjavio je Tück u razgovoru za tjednik Die Zeit u četvrtak. Papa mora „kao graditelj mostova jamčiti jedinstvo Crkve“. Upravo zbog toga ne može prihvatiti samovoljni potez Bratstva sv. Pija X.
Način postupanja Svećeničkog bratstva sv. Pija X. „u svakom je slučaju uvreda“ za Papu, kazao je teolog. Njegov generalni poglavar Davide Pagliarani zatražio je u veljači od Lava dopuštenje za ređenja, ali je potom odbio ponudu za razgovor koju mu je uputio vatikanski Dikasterij za nauk vjere. Pagliarani se služi „retorikom sukobljavanja“, koja je za Bratstvo sv. Pija X. karakteristična još od njegovih početaka. Prema crkvenom pravu, za nedopušteno biskupsko ređenje predviđena je izopćenost koja nastupa samim činom.
Problem nije liturgija, nego Koncil
Za Tücka posebno teško značenje ima odbijanje Bratstva sv. Pija X. da prihvati središnje reforme Drugoga vatikanskog koncila (1962.–1965.). „Rasprava o budućnosti Crkve zapravo je rasprava o tumačenju Koncila“, rekao je. Dok je Koncil promicao dijalog s drugim kršćanskim konfesijama, kao i sa židovstvom i islamom, Bratstvo sv. Pija X. tu otvorenost odbacuje sve do danas. Nekršćani se nakon Koncila „više ne smatraju štovateljima idola“, a Crkva je samokritički preispitala i kršćanski antijudaizam iz prošlosti.
„Bratstvo sv. Pija X., naprotiv, Židove još uvijek naziva bogoubojicama“, rekao je Tück. Ono širi „antiekumenske, antijudaističke i antidemokratske ideje“. Tko temeljno odbacuje koncilske reforme, prekida s novijom crkvenom predajom te stoga „više nije tradicionalistički, nego fanatičan i sektaški“. Pripadnici Bratstva ponašaju se „kao da je Duh Sveti 1962. napustio Crkvu“.
Postupno i gotovo neprimjetno prožimanje s političkom desnicom
Bečki se teolog istodobno usprotivio paušalnom poistovjećivanju ove zajednice s takozvanom starom misom. Pravi problem nije pretkoncilski obred, „nego tradicionalizam koji od određene točke u povijesti predaje nadalje kategorički odbacuje sve novo“.
U tome postoji „osmotska propusnost prema političkoj desnici“, koja postaje problematična kada poprimi antisemitska ili antidemokratska obilježja.
Tück od pape Lava XIV. očekuje jasno povlačenje granice. Kada je riječ o koncilskim reformama, „u konačnici je riječ o današnjem samorazumijevanju Crkve“. Franjo je te reforme nazvao nepovratnima, a Lav XIV. označio ih je „zvijezdom vodiljom za budući put“.
Papa osobito odbacuje političku instrumentalizaciju kršćanstva. „Tko krizu liberalnih demokracija želi prevladati identitarnom kršćanskom politikom, u ovome Papi neće pronaći saveznika“, rekao je Tück (kna; fratellanza.net).