Hrvatska je zemlja koja je posljednje dvije godine postala sve privlačnija destinacija za ‘ausländere’, strane radnice i radnike koji traže zaposlenje ili bolje životne uvjete. S povećanjem broja stranih radnika dolazi i potreba za njihovim integriranjem u društvo kako bi se osiguralo poštovanje njihovih prava, dostojanstva i uključenost u zajednicu. U tom procesu integracije, važno je istaknuti ključnu ulogu koju može imati Katolička crkva.
Prvi među biskupima kod nas koji je otvorio ovu važnu temu bio je nadbiskup Mate Uzinić. Riječi nadbiskup kazao je da je u probleme stranih radnica i radnika upućen uglavnom preko medija gdje se „izvještavalo o posrednicima i poslodavcima koji su neke od njih izigrali i ostavili na cjedilu. To je grijeh struktura koji se uvijek ponavlja i zbog kojega uvijek stradaju najslabiji, a u ovom trenutku to su ti radnici koji nemaju sindikalnu ni ikakvu drugu zaštitu. Neophodno je sve to bolje zakonski regulirati, ali i bolje pratiti, primjerice da inspekcije redovito provjeravaju poštuju li se radnička prava i jesu li zadovoljeni svi uvjeti koje zakonodavac propisuje, a i da ti uvjeti budu takvi da poštuju i promiču ljudsko dostojanstvo“, kazao je nadbiskup Mate Uzinić u intervju za Novosti 22. listopada.
Uzinić: Stranim radnicima treba omogućiti da ovdje žive sa svojim obiteljima
Jedan od temeljnih principa kršćanske vjere, a posebno katoličanstva, jest poštovanje dostojanstva svake osobe bez obzira na nacionalnost, boju kože ili status. U tom smislu, Katolička crkva ima važnu ulogu u promicanju prihvaćanja stranih radnika u Hrvatskoj. Crkva ima resurse i mogućnosti da pruži podršku u integraciji stranih radnika u društvo kroz različite aktivnosti. Zato je nadbiskup Uzinić u istom listopadskom intervjuu nadodao: „Ponovio bih nešto što su nedavno rekli talijanski biskupi: radi se o prihvaćanju ljudi jer su ljudi, a ne o popunjavanju demografskih praznina. Zato pozivam da se što prije izradi dugoročni plan i to na strukturalni način. To svakako uključuje i pravo na definiran put k punom građanstvu, na dugoročne radne dozvole i mogućnost da ovdje žive zajedno sa svojim obiteljima. Morat ćemo se i mi u Crkvi na tom planu više angažirati. Uveli smo ponegdje misu na engleskom jeziku, ali svi znamo da to nije dovoljno i da treba puno više“.
Različite mogućnosti uključivanja Crkve u integraciju
Jedna od ključnih uloga Crkve u procesu integracije stranih radnika je pružanje moralne podrške i humanitarnih usluga. Crkva može pružiti prostor za organizaciju aktivnosti koje promiču međukulturnu razmjenu, učenje jezika, liturgiju, ali i praktičnu pomoć poput savjetovanja, pravne pomoći te pomoći u socijalnoj integraciji.
Nadalje, Katolička crkva ima moćnu platformu putem svojih propovijedi, programa obrazovanja i komunikacijskih kanala kako bi promovirala važnost tolerancije, međusobnog poštovanja te suživota s ljudima različitih kultura i nacionalnosti. Edukacija vjernika o važnosti integracije stranih radnika može znatno doprinijeti stvaranju otvorenijeg i inkluzivnijeg društva.
Također, Crkva može poslužiti kao posrednik između stranih radnika, lokalnih zajednica i institucija, olakšavajući dijalog i suradnju te potičući razumijevanje između svih sudionika. Kroz pastoralni rad, crkvene institucije mogu stvoriti okruženje gdje se strani radnici osjećaju dobrodošlo i podržano, što je ključno za njihovu integraciju.
U konačnici, integracija stranih radnika u Hrvatskoj zahtijeva angažman svih dijelova društva, a Katolička crkva bi trebala imati značajnu ulogu pružajući podršku, promičući vrijednosti inkluzivnosti, solidarnosti i poštovanja različitosti. Kroz svoje aktivnosti i propovijedi, Crkva može biti most koji povezuje ljude, potičući prihvaćanje i međusobno razumijevanje među svim članovima zajednice.
Nadbiskup Hranić: Država treba bolje kontrolirati da se te ljude ne iskorištava
Potrebu pastoralne uključenosti prema strancima u Hrvatskoj prepoznala je Hrvatska biskupska konferencija na nedavnom zasjedanju u studenom. Potpredsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić rekao je na konferenciji za medije nakon zasjedanja kako se susrećemo s jednim ozbiljnim problemom, a to je nedostatak radnika i potreba za stranim radnicima. Smatra kako nije dobro da useljenička politika i dovođenje radnika bude prepušteno samo poslodavcima i da država bolje ne kontrolira da se te ljude ne iskorištava, da se poštuje njihovo ljudsko dostojanstvo.
Hranić je također naglasio nešto što se u općoj Crkvi odavno pretpostavlja, a u Crkvi u Hrvatskoj tek treba zaživjeti: mi kao društvo moramo „prijeći od etničkog hrvatstva prema političkom hrvatstvu“. Istaknuo je da biskupi osjećaju da su pozvani na jednoj socijalnoj i humanitarnoj razini biti blizu tim ljudima. Nadbiskup Hranić smatra da trebamo voditi računa o budućnosti u kojoj ćemo znati jedni druge, ne samo uvažavati i poštovati, nego ljubiti, ljubiti bližnjega kao sebe samoga. Rekao je da Crkva mora unositi tu dimenziju osjećaja za ljude koji nam dolaze kao radna snaga da budu prihvaćeni i izjednačeni s ostalim građanima RH.
Stanko Perica: Nastojimo pomoći pravno, tečajem jezika ili pri spajanju obitelji
Temi strani radnika i radnica u Hrvatskoj bila je posvećena i emisija „Riječ i život“ emitirana 1. prosinca, urednika i voditelja Domagoja Puškarića. „Ta heterogena grupa koju čini puno malih skupina čiji se interesi, želje i ambicije razlikuju, zahtijeva pažnju ne samo države nego i vjerskih zajednica koje su pozvane odgovoriti na njihove duhovne potrebe. Usto, one su pozvane i pomoći u integraciji u hrvatsko društvo“, navedeno je u najavi emisije.
Mr. sc. Stanko Perica, ravnatelj Isusovačke službe za izbjeglice za Jugoistočnu Europu koja je nedavno obilježila 30 obljetnicu rada u Hrvatskoj, istaknuo je da je dosta velik broj stranih radnika treba pomoć. Napomenuo je da ih je u Hrvatskoj već oko 200 tisuća te da je dobro da se o tome oglasila i HBK.
Dodao je da kao JRS u Hrvatskoj nastoje nekima pomoći pravno, drugima tečajem jezika ili pri spajanju obitelji. „Nastojimo kroz razne kanale ukazati na probleme s kojima se susreću i onda pomoći da se ti problemi riješe na sustavan način, do tada radimo i ove vatrogasne mjere“, rekao je ravnatelj JRS-a. Cijelu emisiju možete pogledati u nastavku (fratellanza.net).