Krešimir Cerovac: Kao jedan od najmoćnijih i najtajanstvenijih simbola kršćanstva, ta je zvijezda stoljećima nadahnjivala, pjesnike, umjetnike, astronome, propovijednike i proroke. No što je ona zapravo bila: čudo, prirodni astronomski fenomen ili dojmljiv biblijski simbol koji traži promišljenu teološku interpretaciju?
„Tko traži nebo samo da spasi dušu, može držati put, ali neće stići cilju; dok onaj koji hoda u ljubavi može zalutati, Bog će ga ipak dovesti među blažene.“ – Henry van Dyke
Ne voli da se o njoj govori, ali ona pomiče planine. Već deset godina, kaže otac Benoît de Sinety, župnik i dekan grada Lillea, sestra Marie-Jo u Parizu prima migrante u nevolji. Čvrstoćom i dobrotom pokazuje da Evanđelje čovjeka spašava sigurnije od ljudskih zakona.
Krešimir Cerovac Advent je vrijeme budnosti, iščekivanja i unutarnje priprave za Kristov dolazak. No ovo liturgijsko razdoblje nije samo sentimentalno podsjećanje na Betlehem – ono …
Tema ženskog žena ostaje otvorena jer se, unatoč tome što je crkveno učiteljstvo u prošlosti postavilo vrlo stroge zabrane, o njemu i dalje raspravlja.
„Naša srca trebaju biti budna za prilike koje se kriju u malim kutcima svakodnevnice. Ne stojimo u svijetu da se skrivamo, nego da otvorimo put Jedinorođenomu Sinu Božjemu svojim djelima i spremnošću.“ – Alfred Delp u homiliji na Drugu nedjelju Došašća (1942.)
„Svi smo mi djeca Svevišnjega! Svi… najsiromašniji, najodbojniji, novorođeno dijete, oronuli starac, najveći grešnik, najveća neznalica, posljednji od posljednjih, onaj koji je fizički i moralno najodbojniji, on je dijete Božje, sin Svevišnjega…Koliko bismo trebali cijeniti svako ljudsko biće, koliko bismo trebali voljeti svako ljudsko biće! Ljubimo svakog čovjeka zato što nam je brat, zato što Bog želi da ga kao takvog gledamo i ljubimo, jer je za njega naš Gospodin prolio svoju krv…(„Œeuvres spirituelles“ Duhovni spisi“) […]
U novom memorandumu o miru, Evangelička crkva u Njemačkoj (EKD) kaže da teži za „pravednim mirom“, ali smatra da je „posezanje za nasiljem radi samoobrane legitimno“. Oni najkritičniji u tome vide napuštanje pacifizma.
Franjo Ninić: Jedna vrsta konzervativne revolucije, koja se očituje u porastu radikalno desnih političkih stremljenja, u skoro svim državama svijeta, dodatni je izazov za vlade, međunarodne organizacije i vjerske zajednice.
Godine 1965. Drugi vatikanski sabor objavio je deklaraciju „Nostra Aetate“ („U naše vrijeme“), kratki, ali vrlo važan dokument koji je zauvijek promijenio odnos Katoličke crkve prema nekršćanskim religijama. Više od šest desetljeća kasnije, taj tekst ostaje jedno od ključnih postignuća moderne religijske povijesti i simbol hrabrosti Crkve da prizna vrijednost i svetost u drugim vjerama.