„Nije odloživo riješiti temeljne uzroke siromaštva, ne samo zbog hitnosti koja je važna za dobro reda u društvu, nego i zato što društvo treba izliječiti bolest koja ga slabi i frustrira, a koja može dovesti jedino do novih kriza.“ – papa Franjo, Evangelii gaudium
U enciklici pape Lava XIV., „Magnifica Humanitas“, ne samo da dobivamo pravovremenu mudrost o umjetnoj inteligenciji, već dobivamo i dragocjeni uvid u njegovu ekleziologiju te razumijevanje katoličkog socijalnog nauka.
Kardinal Cupich mladima u Lovranu: Probudite svijet iz amnezije o cijeni rata
Četvrto poglavlje enciklike nosi naslov „Istina, rad, sloboda”, a jedan od njegovih podnaslova glasi upravo „Nova ropstva.” Ta terminološka odluka nije pretjerivanje – ona je provokacija u izvornom smislu riječi: poziv da se pogledamo u ogledalo i zapitamo je li ono što zovemo napretkom doista sloboda, ili je tek sloboda onih koji posjeduju algoritam. Jer ropstvo se u digitalnom dobu više ne prepoznaje po lancu, nego po tome tko postavlja pravila igre dok drugi, ne znajući ni da igraju, plaćaju cijenu
Gotovo da ne prođe dan bez naslova povezanih s umjetnom inteligencijom. Münsterski biskup Heiner Wilmer savjetuje da se novu tehnologiju ne demonizira, ali ni da je se uzdiže iznad čovjeka.
Kardinali Jean-Paul Vesco, nadbiskup Alžira, i Giorgio Marengo, apostolski prefekt Ulan Batora, pristali su na razgovor o njihovom životu u Alžiru i Mongoliji. Govore nam o svojem poslanju u Saharskoj pustinji i stepi Gobi, koje ne shvaćaju kao aktivizam, nego kao poniznu prisutnost, naviještajući Evanđelje u društvu koje nema kršćanske korijene.
Često je riječ o začaranom krugu sukoba i gladi iz kojega pogođene zemlje više ne uspijevaju izaći. Ipak, danas nitko više ne bi morao gladovati, smatra Papa, te poziva na veći angažman politike i društva.
24. svibnja – 50. obljetnica antologijskog govora svetog pape Pavla VI.
U multi-religijskom društvu, u kojem susret s drugima podrazumijeva da se uzima u obzir i njihova vjera, njegova duhovnost je izvor blagotvornog nadahnuća.
Stručnjak za spise Christiana de Chergéa, svećenik iz biskupije Nîmes i bivši ravnatelj Znanstvenog instituta za teologiju religija u Marseilleu, objašnjava kako je misao Christiana de Chergéa preoblikovala njegovu viziju kršćansko-muslimanskog dijaloga koji predstavlja potencijal u izazovima međureligijskih odnosa danas.