Godine 2016. nekoliko se kardinala obratilo Franji sa sumnjom, tzv. dubia, jer su navodno uvidjeli da je nauk Crkve “u opasnosti”. Ususret svjetskoj Sinodi, konzervativni umirovljeni kardinali ponovno su se obratili Papi sa zabrinutim pitanjima.
Uoči Sinode na temu sinodalnosti koja počinje u srijedu u Rimu, petorica kardinala uputila su papi Franji nekoliko tzv. dubia, pitanja o crkvenom nauku i disciplini, tražeći odgovor. Kako se vidi iz teksta dubiae objavljenog u ponedjeljak 2. listopada na internetu, autori pitanja su ultra-konzervativni kardinali Walter Brandmüller (Njemačka), Raymond Burke (SAD), Sandoval Íñiguez (Meksiko), Robert Sarah (Gvineja) i Joseph Zen (Kina). Dubia je oko promjena u crkvenom nauku, mogućnosti blagoslova za homoseksualne parove i glede ređenja žena. Kardinali također dovode u pitanje magistralni autoritet Sinode i učinkovitost sakramenta ispovijedi za vjernike koji ostaju u grješnom stanju. Ova dubia mogla bi se odnositi na životne uvjete razvedenih i ponovno vjenčanih.
Kardinali su svoju dubiu objavili zajedno s otvorenim pismom svim vjernicima u kojem objašnjavaju da su već 10. srpnja Papi poslali prvu verziju pitanja. Sutradan su dobili Franjin odgovor u kojem se nije držao crkvene prakse da na dubia odgovara isključivo s “da” ili “ne”. Odgovor iz Vatikana nisu objavili. Zbog toga su 21. kolovoza Papi poslali revidirani obrazac svojih pitanja, ali još nisu dobili odgovor, navode petorica kardinala.
S obzirom na nadolazeću Sinodu, smatrali su svojom dužnošću izvijestiti vjernike o svojim pitanjima kako ne bi upali u “zbrku, loše ponašanje i malodušje”. Kardinali su također pozvali na molitvu za Crkvu i Papu kako bi se “Evanđelje sve jasnije naviještalo i sve vjernije slijedilo”.
Neki od kardinala objavili su nekoliko dubija još 2016. godine
Svih pet kardinala već su u mirovini. Samo Burke (75) i Sarah (78) imaju manje od 80 godina i stoga imaju pravo glasa u eventualnog budućoj konklavi. Brandmüller i Burke su među četvoricom kardinala koji su poslali pet dubia Franji 2016. nakon objave posinodske pobudnice “Amoris laetitia”, na koju su rekli da nisu dobili nikakav odgovor. Druga dva autora bili su pokojni kardinali Carlo Caffarra (Italija) i Joachim Meisner (Njemačka). Svojom su dubiom prije svega kritizirali izjave “Amoris laetitia” i prethodnu obiteljsku Sinodu o tome kako postupati s razvedenima i ponovno vjenčanim. U bilješci u svojoj posinodskoj pobudnici, Papa je u ovoj životnoj situaciji omogućio primanje pričesti pod određenim uvjetima.
Sinoda o sinodalnosti održat će se od srijede do 29. listopada s gotovo 400 sudionika. Globalni sinodalni proces započeo je 2021. godine, a završit će sljedeće godine drugom sinodskom skupštinom u Rimu. Kardinal Burke nedavno je Sinodu opisao kao “šizmatičku” u publikaciji konzervativne crkvene udruge “Tradicija, obitelj i privatno vlasništvo” (katholisch.de; fratellanza.net).