Nova uredba u Poljskoj određuje kako moraju izgledati profili svećenika, redovnika i redovnica na društvenim mrežama. Odredba utvrđuje više pravila, a stupa na snagu 20. travnja.
Poljska biskupska konferencija donijela je neobične nove propise za svećenike i laike, odnosno njihove medijske istupe i korištenje društvenih mreža. Biskupska konferencija izdala je u četvrtak 30. ožujka „Opću uredbu o istupanju klerika, članova ustanova posvećenog života, družbi apostolskog života i određenih laika u medijima”, koja će stupiti na snagu 20. travnja. Propisi, koji se odnose na cijelu Katoličku crkvu u Poljskoj, imaju za cilj da se „evanđeoska poruka prenosi ispravno i plodonosno putem sredstava društvene komunikacije“, no izazivaju i zabrinutost zbog eventualne ugroženosti slobode mišljenja i izražavanja u društvenom životu.
Svećenici, redovnici, redovnice i laici u crkvenim službama te predstavničkim vodećim položajima po novome su dužni djelovati razborito, odgovorno i bez polariziranja u masovnim i društvenim medijima, u skladu s crkvenim naukom. Oni mogu govoriti u ime Crkve ili svoje odgovarajuće institucije samo po nalogu svog poglavara. Osim toga, norma pooštrava poštivanje crkvenih i državnih propisa o zaštiti maloljetnika, o autorskim pravima, zaštiti podataka i osobnim pravima. Povjerljivost mora biti zaštićena, osobito u internetskim pastoralnim raspravama, a medijski posredovane ispovijedi, u skladu s općim crkvenim pravom, potpuno su zabranjene.
Jasna pravila za račune na društvenim mrežama
Posebna se pozornost pridaje prisutnosti svećenika, redovnika i redovnica na društvenim mrežama. Dekret pretpostavlja da će se na njih uvijek gledati kao na predstavnike Crkve, čak i s privatnim računima. Stoga se i tamo moraju održavati navedeni standardi. Izričito je isključeno sudjelovanje u medijskim kampanjama i projektima koji su usmjereni protiv katoličke vjere i morala, a posebice ako vrijeđaju ljudsko dostojanstvo. Svećenici i redovnici također moraju biti prepoznatljivi u svom crkvenom položaju, na primjer uključivanjem “službenih titula” ili “duhovnih pozdrava” u profil. Moraju se vidjeti na profilnim slikama u propisanoj odjeći. U slučaju prekršaja, propis predviđa sankcije od strane nadležnih poglavara, uključujući i primjenu crkvenog kaznenog prava u teškim slučajevima.
Osim pravila ponašanja pojedinaca, uredba donosi i opće odredbe. Mrežnim stranicama i profilima na društvenim mrežama crkvene ustanove mora upravljati odgovorni poglavar ili poglavarica ili osoba koju on ili ona ovlasti. Mise se smiju prenositi samo uživo, dok se snimke nakon bogoslužja mogu objavljivati samo u isječcima.
Korištenje društvenih medija još nije regulirano univerzalnim kanonskim pravom
Univerzalno kanonsko pravo predviđa opsežne obveze za klerike i redovnike koji se pojavljuju u medijima. Međutim, u crkvenom zakoniku koji je stupio na snagu 1983. izričito se spominju tek tiskani mediji, radio i televizija. Općenito, koncilski dekret Inter mirifica (1963.) i pastoralni naputak Communio et progressio (1971.) već su postavili smjernice za korištenje društvenih medija.
Opći dekret donijela je Poljska biskupska konferencija u listopadu. Budući da neke od tema koje se tamo obrađuju ne spadaju u nadležnost Biskupske konferencije, a dekret se odnosi i na redovničke redove, za stupanje na snagu bio je potreban poseban mandat Svete Stolice. Prema Biskupskoj konferenciji, Dikasterij za biskupe, kojeg još par dana vodi kardinal Marc Ouellet, odobrio je dekret početkom ožujka.
Nije naveden konkretan razlog za donošenje novog zakona, koji zamjenjuje prethodni standard iz 2004. godine. Međutim, nedavno je na zahtjev Povjerenstva za pastoral Poljske biskupske konferencije izrađeno teološko stručno mišljenje o kontroverznom poljskom svećeniku Dominiku Chmielewskom, SDB, osnivaču i duhovniku pokreta „Wojownicy Maryi” te „Męski Różaniec” („Muška krunica”). Dokument koji kritizira njegove istupe, a koji je uključivao i analizu njegovih viralnih videa te istupa na društvenim medijima, najprije je zaprimilo predsjedništvo Poljske BK, a potom i svi dijecezanski biskupi. Javno je objavljen u listopadu 2022. godine. (vidi ovdje). Posljednjih je mjeseci, pak, u javnost dospio slučaj svećenika kojemu je njegov biskup zabranio pristup medijima zbog polemičnih izjava o jednoj društvenoj kampanji. Svećenik je prije privlačio pozornost svojim ekstremnim stavovima o pandemiji te svojim nacionalističkim pozicijama. I prije toga svećenicima su zabranjivali govor zbog nacionalističkih izjava. U SAD-u je prošli tjedan jedan biskup svećenicima zabranio korištenje aplikacija za upoznavanje (katholisch.de; ika; fratellanza.net).