Svijet je razdiran sukobima i neslogom, rekao je papa Franjo u nedjelju 3. rujna vjerskim poglavarima tijekom posjeta Mongoliji. Religije imaju zadatak dati svijetu sklad koji tehnički napredak ne može ponuditi, kazao je Papa
Ivan Lovrenović; Fra Tomislav nije kabinetski pisac ni magister od katedre; on je „terenski“ fratar, pastoralac, živi i radi ondje i onako kako ga zapadne po volji starješinstva u periodičnim promjenama (Šćit, Bugojno, Vareš…). Sve što uradi na polju knjige, od vlastite je volje i ljubavi, od vlastite pameti. S knjigama koje piše ili priređuje i oprema, s fotografijama koje sam snimi i obradi (za neke leti iznajmljenim avionom s prijateljem snimateljem), sa svojim kolekcijama starih fotografija i dokumenata – Brković je već sada nekakva mala, neslužbena i neproglašena a dragocjena institucija pamćenja u svijetu ramskoga fratarluka i bosanskoga latinluka.
Isusovački časopis La Civiltà Cattolica objavio je cijeli razgovor pape Franje s isusovcima u Lisabonu, održan tijekom njegova putovanja u Portugal povodom Svjetskoga dana mladih. Bio je to spontani razgovor, tijekom kojega su se nizala pitanja, a u kojemu je Papa izrazio zabrinutost zbog ratova, ponovno potaknuo da se svima dade mjesto u Crkvi, uključujući homoseksualne i transseksualne osobe, te ponovio da Sinoda nije njegov “izum”, a ni potraga za glasovima
Prekomponiranje Božjeg lica od tisuću ljudskih lica. Između putovanja i teologije, knjiga don Sergia Massironija, iz Dikasterija za službu integralnog ljudskog razvoja
Papa Franjo “sretan” je što putuje u Mongoliju, većinski budističku zemlju na susret s “plemenitim i mudrim narodom” gdje će posjetiti “brojčano malenu crkvenu zajednicu, ali dinamičnu kada je posrijedi vjera”, rekao je u nedjelju 27. kolovoza u Rimu te kazao da moli za žrtve požara u Grčkoj.
Erwan Le Morhedec: U Québecu je osnovano Povjerenstvo za nadgledanje eutanazije, koju se naziva medicinska pomoć u umiranju – MPU (fran. aide médicale à mourir – AMM). Ovaj dokument kojeg sam primio, nije javan. Ali poziva na razmišljanje.
Ured za odnose s javnošću Vrhbosanske nadbiskupije objavio je 24. kolovoza priopćenje vezano uz propovijed fra Mate Vincetića. Priopćenje prenosimo u cijelosti.
Svatko tko odbija ljude koji se percipiraju kao “drugačiji” nije ni konzervativan ni katolik. Tako kaže socijalna etičarka Marianne Heimbach-Steins – i poziva Crkvu da ne bježi od društvenih sukoba.
Nakon što se nagledao užasnih zločina i teških razaranja, biskup Sudar u ožujku 1995. godine zapisuje sljedeće riječi: „Rama, Stolac, Čapljina, Ahmići, Stupni Do… su razlog našeg stida i sramote, razlog da se kajemo i molimo za oproštenje. Klis-Neretvica, Vareš, Uskoplje, Uzdol, Doljani… su to isto našoj braći Bošnjacima, ako je u nama ostala i zera ljudskosti.“
Riječki nadbiskup Mate Uzinić, predsjednik Povjerenstva za zaštitu maloljetnih i ranjivih osoba Hrvatske biskupske konferencije, u intervjuu 17. kolovoza ističe kako je bitno dobro žrtava staviti na prvo mjesto. Pravi put je put transparentnosti i prevencije. S njim je za Vatican News razgovarao Alessandro Di Bussolo.