Dvadeset godina nakon smrti pape Ivana Pavla II., 2. travnja 2005., Luis Martinez-Saavreda osvrće se na ambivalentnost odnosa pape Poljaka prema latinoameričkim Crkvama i teologiji oslobođenja koju je Vatikan pod njegovim pontifikatom osudio, a potom priznao.
„Euharistija, Isusova spasiteljska prisutnost u zajednici vjernika i njezina duhovna hrana, najdragocjenije je blago koje Crkva ima na svom povijesnom putu“, napisao je sveti Ivan Pavao u svojoj posljednjoj, 14. po redu enciklici „Ecclesia de Eucharistia“ („Crkva Euharistije), koju je, kao uskrsni dar, objavio na Veliki četvrtak 17. travnja 2003. godine.
Dok se europske zemlje, pa tako i Francuska, počinju pribojavati direktne ruske agresije, dominikanac Jacques-Benoît Rauscher propituje stav koji bi katolici trebali zauzeti u ovoj situaciji. Je li pacifizam načelo o kojem se ne može pregovarati?
Svaki put kada Isus u evanđeljima djeluje oslobađajući ljude, odmah se pojavljuju protivnici slobode, kao što vidimo i u ovom slučaju. U Evanđelju po Luki, u 13. poglavlju, Isus poziva svoje slušatelje na nešto ključno. Kaže: „Zašto sami od sebe ne sudite što je pravo?“
Papa Franjo potpisao je svoju korizmenu poruku za 2025. godinu naslovljenu „Putujmo zajedno u nadi“ 6. veljače, nekoliko dana prije odlaska u bolnicu.
Papa Franjo uputio je snažno pismo katoličkim biskupima Sjedinjenih Američkih Država osudivši masovnu deportaciju migranata koju je pokrenuo predsjednik Donald Trump. U pismu je izrazio neslaganje s izjednačavanjem ilegalnog statusa migranata s kriminalom te pozvao biskupe da zajednički koračaju i štite ljudsko dostojanstvo migranata u svojoj zemlji.
10. obljetnica velebne enciklike „Laudato Si“ pape Franje
Papa Franjo postavlja sve više žena na vodeće pozicije. Sada je i službeno imenovao Raffaellu Petrini na čelo Vatikana. Rimska redovnica je prva žena na ovoj dužnosti.
Da li bi veću pažnju u Hrvatskoj to povijesno imenovanje izazvalo da je, kojim slučajem, beogradski nadbiskup imenovan kardinalom po nacionalnosti Hrvat? Sasvim sigurno da bi. Da li bi u tom slučaju oduševljenje Republike Srbije bilo nešto manje? Vjerojatno.
Čovječanstvo danas živi u digitalnom, globalno povezanom svijetu, obilježenom stalnim i brzim društvenim i tehnološkim promjenama. Dolazak novih aktera, sveprisutna mobilnost i umreženost nisu samo znakovi tehnološke revolucije, već i duboke kulturne transformacije. Digitalizacija i tehnološki razvoj postavljaju ključna pitanja koja se tiču ne samo teologije općenito, već posebno i Socijalnog nauka crkve.