Redovnički život kakav danas poznajemo, i kontemplativan i aktivan, razvijao se tijekom dva tisućljeća. U ovom trećem od četiri članka, Christine Schenk analizira doprinose istaknutih kršćanskih žena u IV. stoljeću, koje su osnivanjem samostana postavile temelje današnjem životu redovnica.
Papa Franjo je prije pet godina, u veljači 2019., pozvao sve predsjednike biskupskih konferencija u Vatikan da s vodećim stručnjacima razgovaraju o prevenciji zlostavljanja te zaštiti maloljetnih i ranjivih odraslih osoba. Što se promijenilo od tada? Koji su izazovi i nade za Crkvu? O tom samitu pet godina kasnije u intervjuu za Vatican News govori teolog i student kanonskog prava u Rimu Ilija Jurić
Etnički nacionalizam je nespojiv s kršćanskim pogledom na Boga i čovječanstvo, stoga desničarske ekstremističke stranke „i one koje se umnožavaju na rubovima te ideologije“ ne mogu biti mjesto djelovanja kršćana, istaknula je Njemačka biskupska konferencija (DBK) u jednoglasno usvojenoj izjavi
Anton Šuljić: Hrvatska tradicija je uvijek bila „biti Crkva s Papom“. U nas su korifeji tradicionalizma došli iz Argentine, SAD-a i Australije, povezali se ovdje sa sebi sličnima, a potom krenuli osnivati udruge, organizirati festivale tradicionalista na koje su dolazili kardinali tipa Burkea i sl. Sve to nije hrvatska tradicija!
Nemali broj svećenika smatra da je teško živjeti u celibatu, kaže Papin savjetnik i luksemburški nadbiskup Jean-Claude Hollerich. Zato im se mora dati izbor – posebno u Europi koja bi mogla napraviti razliku.
U Crkvi već postoje određeni zakoni koji povlače važne crte u borbi protiv zlostavljanja, kaže isusovac i stručnjak za prevenciju Hans Zollner u intervjuu za katholisch de. Pet godina nakon summita o zaštiti i protiv zlostavljanja u Vatikanu bi volio vidjeti širu svijest o problemu
Bosanski franjevac fra Leonardo Čuturić u knjizi „Vjera Bosne“ opisuje kako katolici u Bosni, tridesetih godina prošlog stoljeća, doživljavaju ovo vrijeme i kakve prakse imaju.
Georg Bätzing: „Vjernici pate što smo unutar Crkve toliko izdiferencirani i različiti da ima i svađa. Ali ako pogledate u crkvenu povijest: sporovi oko važnih pitanja važni su za demokratsku kulturu, parlamentarnu kulturu i crkvenu kulturu. Što bismo onda trebali činiti? Više ne razmjenjivati mišljenja, ne tražiti načine? Kad bi svima bilo jasno kako odgovaramo na ovo proučavanje, tada bi Duh Sveti doista divno izvršio svoje djelo. Većinom nas On šalje u traženje.“
Koja je percepcije Crkve u javnosti, kako promiče političku kulturu i odgovorno kršćansko djelovanje i kako razlučuje pastoralno i duhovno od političkog, promišljalo se u ovotjednoj emisiji Susretu u dijalogu.
Dr. Nikola Vranješ: Ne možemo homoseksualne osobe promatrati isključivo pod prizmom grijeha, osude, prozivanja… Papa Franjo želi dijalog, a to možemo gledati i kroz prizmu onoga što je nadbiskup Uzinić tijekom tribine nazvao otvoreniji pastoral. Mi smo kao Crkva pozvani i poslani svim ljudima, bez obzira u kakvim situacijama živjeli. Također, ne mislim da je dobro da se naš katolički identitet vrti samo oko toga kako se postavljamo prema pitanju homoseksualnosti, a upravo se takav dojam prečesto dobiva u javnosti.