Hugh O’Flaherty pomogao je u vođenju takozvane „Rome Escape Line“. Irskom svećeniku koji je vodio mrežu otpora u Rimu okupiranom od nacista, zaslužnom za spašavanje tisuće života, u njemačkom zavodu Campo Santo Teutonico povodom 60. godišnjice njegove smrti počast je nedavno odao i irski predsjednik Michael D. Higgins.
Ova hrabra žena nije htjela dopustiti da je bilo što ili bilo tko odvrati od ljubavi prema Bogu i bližnjima – i to je platila životom.
Otkako je Franjo otpustio kardinala Gerharda Ludwiga Müllera s mjesta prefekta rimske kongregacije, javnost ga sve više upoznaje kao Papina kritičara. Njegove kritike postaju sve oštrije, sada se čini da je prevršio svoje granice.
José Mª Castillo je znao reći da u Crkvi postoji dvostruki moral: vrlo zahtjevan kada je u pitanju šesta zapovijed, i vrlo tolerantan moral kada je u pitanju sve što se tiče novca.
Svatko tko je dovodio u pitanje konfesionalne granice u vjerski užarenom 17. stoljeću lako je izazvao nasilne lančane reakcije – to se dogodilo Jozafatu Kunčeviču (1580.-1623.).
Ne bi li danas bilo potrebno više vjerovati u djelovanje milosti koja djeluje kroz sakramente koji nisu nagrada za savršene već lijek za grešnike? Ne bismo li možda trebali više pogledati evanđeoske stranice u kojima se vidi Isus koji prvi ljubi, prvi oprašta, prvi milosrdno grli te u tom zagrljaju ljudska srca idu prema obraćenju?
Odluka je uslijedila nakon apostolskog pohoda biskupije Tyler koji je Papa naložio prošlog lipnja i povjerio dvojici američkih biskupa.
Branko Jurić: Kamo ova sinoda vodi Crkvu? Da smo znali unaprijed ne bi bilo smisla imati je. Dopustimo da nas Duh iznenadi. Sažeto izvješće prvog zasjedanja skupštine i rezultati glasovanja od 28. listopada 2023. daju nadu, jer dobra sinodalnost ima kritički pristup, uključuje slušanje te omogućuje otvorenu i konstruktivnu raspravu o temama koje su važne za Crkvu i društvo, što može dovesti do pozitivnih promjena. Crkva time dopušta da je uvijek iznova mijenjaju poruka i duh evanđelja.
Mnogi ljudi danas „Martinje“ („Sveti Martin“, oko 316.-397.) smatraju oličenjem regionalnih običaja i kršćanske tradicije. Za Martinove suvremenike, međutim, on je predstavljao upravo suprotno: novost kakva dotad nije bila viđena.
Gianfranco Ghirlanda (81) smatra se jednim od pravnih arhitekata reforme Rimske kurije pod papom Franjom, kojom su u ožujku 2022. reorganizirane rimski dikasteriji i drugi središnji uredi Katoličke crkve. Proširenje svjetske Biskupske sinode s udjelom od 25 posto nebiskupa, koja se prvi put sastala u listopadu 2023., također nosi njegov potpis.