Georg Bätzing: brojevi ljudi koji napuštaju Crkvu su alarmantni

S više od pola milijuna ljudi koji su napustili Crkvu u Njemačkoj 2022., očito je dosegnut novi vrhunac. NJemačka za razliku od drugih zemalja objavljuje redovite statistike. Biskup Georg Bätzing je uznemiren – ali govori i ohrabrujuće riječi.

Papa Franjo dvojicu dijecezanskih biskupa imenovao pomoćnim biskupima

Papa Franjo imenovao je dvojicu francuskih dijecezanskih biskupa pomoćnim biskupima. Istodobno s prihvaćanjem odreknuća dijecezanskog biskupa Thierryja Braca de la Perrièrea iz biskupije Nevers i Jean-Pierrea Batuta iz biskupije Blois, Tiskovni ured Svete Stolice u ponedjeljak 26. lipnja objavio da će obojica ubuduće biti postavljeni za pomoćne biskupe.

U 10 godina od ulaska RH u Europsku uniju u Bosni (VN) gotovo 40% manje katolika

I tijekom 2022. godine katolici su jednako napuštali Bosnu tražeći kvalitetnije uvjete života. Tamo – na sjeverozapad, uglavnom u zemlje njemačkog govornog područja – odlaze i be-ha i svi drugi migranti. Posebno je uočljiv egzodus malobrojnih bosanskih katolika, uglavnom mladih.

Kapucini planiraju novi početak u Nizozemskoj

Šezdesetih godina prošlog stoljeća u Nizozemskoj je živjelo više od 600 kapucina. Na kraju je ostao samo samostan Tilburg kao mjesto za staru braću i one kojima je potrebna skrb. Sada odgovorna njemačka pokrajina planira oživljavanje

Thomas More

Kad ga je papa Pio XI. proglasio 1935. svetim, Crkva je htjela postaviti jasan znak vjerskog otpora razuzdanom totalitarizmu.

Nadbiskup Uzinić u Kopru o Mediteranskim teološkim susretima

Uzinić u Sloveniji: Konkretan primjer dobre prakse koji donosim na ovaj susret iz svog vlastitog iskustva je ekumenski program koji je održan u Dubrovačkoj biskupiji 2019. i 2021. godine pod nazivom “Ljetna škola teologije”, a potom nastavljen u Riječkoj nadbiskupiji 2022. pod nazivom „Mediteranski teološki susreti“.

Objavljena korespondencija fra Josipa Markušića i Josipa Plečnika

Franjevački samostan sv. Luke u Jajcu objavio je korespondenciju bosanskog franjevca fra Josipa Markušića (1880. – 1968.) i slovenskog arhitekta Josipa (Jože) Plečnika (1872. – 1957.). Korespondencija obuhvaća preko 700 pisama, dopisnica i različitih dokumenata i trajala je sve do Plečnikove smrti 1957. godine.