Jučerašnja migrantska tragedija na Uni ponovo je probudila svijest o životnoj opasnosti puteva kojima migranti i izbjeglice prolaze balkanskom rutom. Samo ove zime na području Unsko-sanskog kantona, do jučerašnje tragedije, zabilježeno je pet smrti migranata na toj ruti, a svi su sahranjeni na Gradskom mezarju Humci u Bihaću.
Pojedinačne reakcije dvojice ili trojice svećenika na film Svadba (2026.) otvaraju ozbiljna pitanja – ne toliko o samom filmu, koliko o razumijevanju umjetnosti, javne odgovornosti Crkve i vjerodostojnosti govora. Umjesto promišljenog razlikovanja, svjedočimo brzopletim osudama, pozivima na bojkot i retorici „povrijeđenih vjerskih osjećaja“, što – paradoksalno – više govori o nesigurnosti i defanzivi nego o snazi vjere.
Sanjam da će bh. vjerske lidere, svaku vjernicu i svakog vjernika ponaosob, sve bh. vjerske zajednice do dna duše potresti „vapaj Zemlje i vapaj siromašnih“, koji sve snažnije odjekuje i našom domovinom zbog beskrupuloznog razaranja okoliša, i nagnati ih da se svi zajedno odvažno zapute stazom ekološkog obraćenja.
Kada jedan od najvećih pisaca južnoslavenskog prostora, Meša Selimović, izusti da „od trenutka kad mu je svećenik dr. Drago Dujmušić pokazao Kristovu ljepotu nije pronašao ništa ljepše ni sadržajnije“, takva rečenica ne ostavlja ravnodušnim. Ona otkriva dubinu jednog unutarnjeg preobražaja, koji nije proizišao iz ideologije, nego iz susreta – osobnog i iskrenog.
Novinar i publicist Dragan Bursać oglasio se statusom nakon smrti pape Franje, velikog mirotvorca koji ostavlja neizbrisiv trag. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.
Različite vjere, kulture i etničke grupe oblikuju Bosnu i Hercegovinu. U glavnom gradu zemlje, sveta mjesta različitih religija blizu su jedno drugom – ali rat i podjele i danas imaju utjecaja. Kako ostvariti zajednički život?
Vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić je 10. srpnja uputio posebnu poruku u povodu 29. obljetnice genocida počinjenog nad Bošnjacima Srebrenice, u kojoj je još jednom iskazao sućut obiteljima žrtava dodajući kako njihovi grobovi zauvijek opominju i pozivaju na mir.
Prije nego čovjek uniđe u crkvu, upada mu u oči i zanosi ga krasno pročelje crkve, na kojem domnira veliki Filoicamov mozaik Majke Božje Posrednice, koja je obučena u hrvatsku narodnu košulju iz Šestina, a pod nogama ima jako istaknuti tapet s motivima iz narodnih nošnji u Rami, Duvnu i Vrlici.
[Rasim Ibrović, Kuća Sabura – Čitanje bosanske kuće, Centar za mirovno obrazovanje – CMO, Sarajevo, 2022]
„Svijetloj kruni roda svoga, Katarini kralici bosanskoi kol živi godini 54“