Projekt reforme kojeg su pokrenuli katolički biskupi u Njemačkoj, zajedno s crkvenim predstavnicima vjernika laika, bit će test Crkve koja se bori za društvenu relevantnost. Međutim, uvjeren je kako će se ovaj projekt provesti unatoč otporu unutar Crkve, te da će biti uspješan.
Gustavo Gutiérrez, koji se smatra „ocem teologije oslobođenja“, zajedno s drugim teolozima boravi u Rimu kako bi se prisjetili i obnovili poruke Konferencije latinoameričkog episkopata u gradu Puebla u Meksiku, gdje je 1979. godine i skovana “preferencijalna opcija za siromašne”.
Otvoreno pismo hrvatskih katoličkih, pravoslavnog i protestantskog teologa
Apsolutni primat oblikâ ispovijesti vjere, u odnosu na trajno poslanje njihova prevođenja, bio bi takav da rađa određen duh reakcije, konformnosti, geta, nasilnog integrizma, dotle da bi se teologija odrekla svoje kreativne misije. Ako bi se slijedila ta opcija, bila bi potisnuta neophodna razlika između jedinstva ispovijesti i legitimne raznolikosti teološkog objašnjenja. To bi rezultiralo mrtvim, umjetnim, opresivnim i paralizirajućim jedinstvom u odnosu na misionarski impuls.
Biskup Mate propovijed je zaključio riječima: „Evo, dragi prijatelji, možda nam se neke stvari ne sviđaju, imamo pravo kritizirati. Ali nemojte zaboraviti vašu zadaću: braniti majku Crkvu srcem punim ljubavi. Samo tako možemo pokazati ljudima našeg vremena da je Bog i otac i majka, da je veći od hrama, i od subote, ovdje i sada i zauvijek s nama“.
Na postavljeno pitanje pofesor Tanjić je potvrdio kako ima mjesta za različitosti u katoličkoj teologiji. Dodao je kako zaboravljamo na činjenicu da od samog početka imamo četiri evanđelja, a to je pluralnost. Također imamo različitost teoloških škola i stilova kroz čitavu povijest kršćanstva. U postkoncilskoj katoličkoj teologiji razvijena su različita strujanja u teologiji od hermeneutičkih i transcendentalnih do političkih i feminističkih te drugih kontekstualnih teologija.
Prema sv. Pavlu VI., Crkva ne treba čekati da je drugi pozovu, nego je, pokrenuta ljubavlju prema drugome, prva pozvana povesti dijalog, uvažavajući slobodu drugoga, bez obzira na njegove zasluge i bez obzira na to koliko će uspješan biti taj susret s drugim. Takav dijalog treba biti obilježen temeljnom Kristovom značajkom, a to je blagost (usp. Mt 11,29), što znači da crkveni dijalog sa suvremenim svijetom ne smije biti ohoI, zajedljiv i uvredljiv. Ne smije biti zapovjednički i nije nametljiv.
Sudionici prve Ljetne škole teologije u Dubrovniku okupili su 14. srpnja na redovitoj nedjeljnoj euharistiji 15. nedjelje kroz godinu u crkvi Sv. Petra na Boninovu večer uoči otvaranja škole. Misno slavlje predvodio je dubrovački biskup Mate Uzinić koji je završnim blagoslovom sudionika blagoslovio i rad škole, a samo misno slavlje namijenio je za uspjeh škole i njezine dobre plodove.
Papa Benedikt XVI.: “milijuni se žena, muškaraca, djece, mladih i starih, suočavaju s tragedijama emigracije, katkad samo kako bi preživjeli, više nego tražili bolje životne uvjete za sebe i svoje obitelji”.
Katolički nauk se ne može čuvati pasivnim prenošenjem kao neki skup riječi za koje se nitko ne pita što znače i kako se mogu shvaćati u pluralnoj stvarnosti suvremenog života. Istina može izdržati svako pitanje, jer pitanja ne mogu dokinuti istinu. Suprotna mišljenja sa svojim argumentacijama ne mogu štetiti istini koja se brani snagom same istine. Da smo još daleko od tog i takvog gledanja, govore mnogi pokazatelji.