Crkva koja se zauzima za pravednost
Hoće li mi opet prigovarati da sam na strani komunizma? Prihvaćam ga samo u onome što je preuzeto iz Evanđelja: obrana siromašnih i potlačenih, zalaganje za pravedniji i bratskiji svijet…
Hoće li mi opet prigovarati da sam na strani komunizma? Prihvaćam ga samo u onome što je preuzeto iz Evanđelja: obrana siromašnih i potlačenih, zalaganje za pravedniji i bratskiji svijet…
Prva apostolska pobudnica pape Lava XIV., “Dilexi te”, poziva nas da u djelotvornoj ljubavi prepoznamo samo srce poslanja Crkve. Za Papu, kako ističe o. Benoist de Sinety, župnik i dekan grada Lillea, nije moguće birati svoje vlastite ciljeve, zaboravljajući na siromašne: “Ne nalazimo se u domeni dobrotvorstva, nego na raziniObjave”.
Nimalo ne zavidim papi Lavu XVI. koji odlučuje o tome kako pristupiti oprečnim papinskim dekretima o slavljenju mise tridentskog obreda. Njegovi prethodnici, papa Benedikt XVI. i papa Franjo, imali su bitno različite pristupe liturgijskoj reformi. Lav sada treba pronaći put između ove dvije opcije i pritom odrediti koji je put načelo ispravan.
La Croix: Od izbora Lava XIV., kardinali daju brojne izjave o tijeku konklave. Poštuje li se još uvijek tajnost ovog izbora?
Prije tisuću sedamsto godina u Niceji je održan prvi ekumenski koncil, kojeg je sazvao car Konstantin I. Zbog čega je car htio okupiti sve kršćanske biskupe svoga carstva? Zbog čega se ovaj događaj i danas obilježava? Evo objašnjenja.
Prije nego što je izabran za papu Lava XIV. 8. svibnja 2025., američki kardinal Robert Prevost progovorio je o nekim osjetljivim pitanjima u Katoličkoj crkvi. Diskretno zauzimanje ovih stavova oslikava portret Pape kao potencijalnog, ali opreznog reformatora.
Američki kardinal Robert Prevost, 69, izabran je za papu u četvrtak, 8. svibnja 2025., u 18:08 sati. Ovaj redovnik augustinac dugi je niz godina živio kao misionar u Peruu, prije nego što ga je papa Franjo 2023. doveo u Rim imenujući ga prefektom Dikasterija za biskupe.
Marie-Armelle Beaulieu u svojoj kolumni prikazuje lik jednog prijatelja muslimana čija bolest za nju postaje pouka o „osjećaju Božje veličine i neminovnosti samoodricanja“.
Dvadeset godina nakon smrti pape Ivana Pavla II., 2. travnja 2005., Luis Martinez-Saavreda osvrće se na ambivalentnost odnosa pape Poljaka prema latinoameričkim Crkvama i teologiji oslobođenja koju je Vatikan pod njegovim pontifikatom osudio, a potom priznao.
Dok se europske zemlje, pa tako i Francuska, počinju pribojavati direktne ruske agresije, dominikanac Jacques-Benoît Rauscher propituje stav koji bi katolici trebali zauzeti u ovoj situaciji. Je li pacifizam načelo o kojem se ne može pregovarati?