Ne voli da se o njoj govori, ali ona pomiče planine. Već deset godina, kaže otac Benoît de Sinety, župnik i dekan grada Lillea, sestra Marie-Jo u Parizu prima migrante u nevolji. Čvrstoćom i dobrotom pokazuje da Evanđelje čovjeka spašava sigurnije od ljudskih zakona.
„Svi smo mi djeca Svevišnjega! Svi… najsiromašniji, najodbojniji, novorođeno dijete, oronuli starac, najveći grešnik, najveća neznalica, posljednji od posljednjih, onaj koji je fizički i moralno najodbojniji, on je dijete Božje, sin Svevišnjega…Koliko bismo trebali cijeniti svako ljudsko biće, koliko bismo trebali voljeti svako ljudsko biće! Ljubimo svakog čovjeka zato što nam je brat, zato što Bog želi da ga kao takvog gledamo i ljubimo, jer je za njega naš Gospodin prolio svoju krv…(„Œeuvres spirituelles“ Duhovni spisi“) […]
U novom memorandumu o miru, Evangelička crkva u Njemačkoj (EKD) kaže da teži za „pravednim mirom“, ali smatra da je „posezanje za nasiljem radi samoobrane legitimno“. Oni najkritičniji u tome vide napuštanje pacifizma.
Benoist de Sinety, Naših sedam glavnih grijeha. Bratstvo: jedina moguća politika. Prijevod Vesna Zovkić, urednik Branko Jurić, dizajn i prijelom Ivana Ibrović, Synopsis, Sarajevo-Zagreb 2025., 124 str.
U petak, 7. studenoga, u Lurdu, kardinal Jean-Marc Aveline založio se da Crkva u politički napetom kontekstu “sačuva slobodu govora”. Tijekom Plenarnog zasjedanja Biskupske konferencije, iznio je i svoje prioritete: obrazovanje, borbu protiv nasilja i solidarnost sa Svetom Zemljom.
Hoće li mi opet prigovarati da sam na strani komunizma? Prihvaćam ga samo u onome što je preuzeto iz Evanđelja: obrana siromašnih i potlačenih, zalaganje za pravedniji i bratskiji svijet…
Prva apostolska pobudnica pape Lava XIV., “Dilexi te”, poziva nas da u djelotvornoj ljubavi prepoznamo samo srce poslanja Crkve. Za Papu, kako ističe o. Benoist de Sinety, župnik i dekan grada Lillea, nije moguće birati svoje vlastite ciljeve, zaboravljajući na siromašne: “Ne nalazimo se u domeni dobrotvorstva, nego na raziniObjave”.
Nimalo ne zavidim papi Lavu XVI. koji odlučuje o tome kako pristupiti oprečnim papinskim dekretima o slavljenju mise tridentskog obreda. Njegovi prethodnici, papa Benedikt XVI. i papa Franjo, imali su bitno različite pristupe liturgijskoj reformi. Lav sada treba pronaći put između ove dvije opcije i pritom odrediti koji je put načelo ispravan.
La Croix: Od izbora Lava XIV., kardinali daju brojne izjave o tijeku konklave. Poštuje li se još uvijek tajnost ovog izbora?
Prije tisuću sedamsto godina u Niceji je održan prvi ekumenski koncil, kojeg je sazvao car Konstantin I. Zbog čega je car htio okupiti sve kršćanske biskupe svoga carstva? Zbog čega se ovaj događaj i danas obilježava? Evo objašnjenja.