Svaki put kada Isus u evanđeljima djeluje oslobađajući ljude, odmah se pojavljuju protivnici slobode, kao što vidimo i u ovom slučaju. U Evanđelju po Luki, u 13. poglavlju, Isus poziva svoje slušatelje na nešto ključno. Kaže: „Zašto sami od sebe ne sudite što je pravo?“
Papa Franjo potpisao je svoju korizmenu poruku za 2025. godinu naslovljenu „Putujmo zajedno u nadi“ 6. veljače, nekoliko dana prije odlaska u bolnicu.
Papa Franjo uputio je snažno pismo katoličkim biskupima Sjedinjenih Američkih Država osudivši masovnu deportaciju migranata koju je pokrenuo predsjednik Donald Trump. U pismu je izrazio neslaganje s izjednačavanjem ilegalnog statusa migranata s kriminalom te pozvao biskupe da zajednički koračaju i štite ljudsko dostojanstvo migranata u svojoj zemlji.
10. obljetnica velebne enciklike „Laudato Si“ pape Franje
Da li bi veću pažnju u Hrvatskoj to povijesno imenovanje izazvalo da je, kojim slučajem, beogradski nadbiskup imenovan kardinalom po nacionalnosti Hrvat? Sasvim sigurno da bi. Da li bi u tom slučaju oduševljenje Republike Srbije bilo nešto manje? Vjerojatno.
„Ponizna a ujedno živa duha, lakog i dobrog pamćenja, besprijekorno čista života, odan jedino istini, preobilan Božjom i ljudskom znanošću, suncu nalik, ogrijao je zemlju zrakom svojih kreposti te ju napunio sjajem svojega nauka.“- papa Lav XIII. o svetom Tomi Akvinskom u enciklici „Aeterni patris“
„Nalazimo se usred dramatične borbe između ‘kulture smrti’ i ‘kulture života’“, istaknuo je papa Ivan Pavao II. u svojoj jedanaestoj enciklici „Evangelium vitae“ („Evanđelje života“), objavljenoj 25. ožujka 1995. godine, prije točno tri desetljeća.
Masimo Fagioli, teolog talijanskog porijekla koji živi i radi u SAD-u, oštro je kritizirao način na koji je religija prikazana tijekom inauguracije Donalda Trumpa.
„Prava tradicija nije u tome da se sve sačuva od onoga što je bilo jučer, nego da se od njega prenese bitno“, napisao je Fabrice Hadjadj u svojoj knjizi „Kad se sve tako ima raspasti“, te citirao Josefa Piepera („Koncept tradicije“): „Autentična svijest o tradiciji čini nas slobodnima i neovisnima u odnosu na one koji su tobože njezini ‘čuvari’. Može se dogoditi da ti bajni ‘branitelji tradicije’, zato što se u njoj drže jedino povijesnih oblika, zaprječuju pravu tradiciju i nužan prijenos (koji je moguć samo s pomoću promjenjivih povijesnih oblika).“
Ovim svojim pismom želio bih iznijeti neke misli o važnosti proučavanja crkvene povijesti, osobito kako bi svećenicima pomogao u boljem tumačenju društvene stvarnosti. Volio bih da se to pitanje uzima u obzir u formaciji novih svećenika, ali i u formaciji drugih pastoralnih djelatnika.