Na redovnoj općoj audijenciji u srijedu 29. listopada na Trgu sv. Petra u Vatikanu, papa Lav XIV. održao je katehezu u prigodi 60. obljetnice koncilske deklaracije „Nostra aetate“ te se susreo s hodočasnicima, vjernicima i predstavnicima različitih religijskih tradicija. Prijevod kateheze donosimo u cijelosti.
Nimalo ne zavidim papi Lavu XVI. koji odlučuje o tome kako pristupiti oprečnim papinskim dekretima o slavljenju mise tridentskog obreda. Njegovi prethodnici, papa Benedikt XVI. i papa Franjo, imali su bitno različite pristupe liturgijskoj reformi. Lav sada treba pronaći put između ove dvije opcije i pritom odrediti koji je put načelo ispravan.
Drugi vatikanski koncil i njime nadahnute reforme donijeli su svježi zrak. Misa se otvorila jeziku naroda, svećenik je okrenuo svoje lice prema nama, riječ je postala bliska. One prve mise na narodnim jezicima bile su poput blagdana, pravih bratskih susreta, gdje je razlomljeni kruh imao okus evanđelja i bratstva.
Papa Lav XIV. uživa potporu 84% američkih katolika, dok ih se samo 4% negativno izražava o njemu. Među stanovništvom koje nije katoličko, 56% ima pozitivan stav. Podaci dolaze iz istraživanja Pew Research Centra provedenog u rujnu.
Slušamo i čitamo da Lav XIV. ne zazire od teologije oslobođenja, niti od njezina najpoznatijeg predstavnika, Gustava Gutiérreza. Papa je u nedavnom i svom prvom velikom intervjuu, s Elise Ann Allen, rekao: „Način na koji ljudi gledaju unatrag na ono što nazivamo teologijom oslobođenja često je pogrešan i nepotpun; jer evanđelje naviješta oslobođenje, poziva nas na slobodu. Stoga teologija oslobođenja, iz perspektive Gustava Gutiérreza primjerice, znači početi gledati očima siromašnih i zajedno s njima, kako bismo razumjeli kako je Bog u nama i među nama.“
Nije me iznenadilo kada su papu Franju nazivali komunistom, nakon njegovih izjava u Evangelii Gaudium, Laudato si’ i osobito u Fratelli tutti. Takve optužbe stizale su iz konzervativnih krugova u Sjedinjenim Američkim Državama, koji su u svakoj društvenoj izjavi Katoličke crkve uvijek vidjeli bauk Marxa i Engelsa – onaj isti koji je, prema poznatoj rečenici, „kružio Europom“ krajem XIX. stoljeća. Njegovi kritičari obično bi zaključili optužbom koja im se činila najtežom i najpogrdnijom: „on je latinoamerički teolog oslobođenja“.
„Odabrao sam podsjetiti na drevnu povijest brige Crkve za siromašne i sa siromašnima kako bih jasno pokazao da je ta briga oduvijek bila središnji dio njezina života. Doista, skrb za siromašne dio je velike Predaje Crkve – svojevrsni svjetionik evanđeoskoga svjetla koji prosvjetljuje srca i usmjerava odluke kršćana u svakom vremenu.“
Izvješće koje je objavio news site InfoVaticana tvrdi da je Opus Dei, jedna od najutjecajnijih institucija u suvremenoj Crkvi, na rubu velike unutarnje rupture.
Kardinal Gregorio Rosa Chávez: Više sam puta, s ganućem i nadom, pročitao apostolsku pobudnicu Dilexi te, taj proročki dokument pape Lava XIV. U tekstu su me se posebno dojmila dva naglaska: spominjanje nadbiskupa Óscara Romera i priznanje doprinosa latinoameričke Crkve u razvoju opcije za siromašne.
Povodom ponovnog uvođenja služenja vojnog roka u Republici Hrvatskoj i nedovoljne preciznosti pojedinih zakonskih odredbi u dijelu koji se tiče priziva savjesti i navođenja dovoljno uvjerljivih vjerskih i moralnih razloga, donosimo prijevod „Bilješke o pravu na prigovor savjesti na služenje vojnog roka“ koju je Svjetsko vijeće Crkava donijelo 2009. godine.