Prvoga rujna Katolička crkva obilježava Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu usmjeravajući pozornost vjernika na pitanje koje se često doživljava samo kao ekološko, premda je u svojoj biti duboko teološko i moralno: Kako čuvamo dar života koji nam je Bog povjerio? Ove godine papa Lav XIV. svoju rujansku molitvenu nakanu posvećuje brizi o vodi.
Slučaj Gospić stoga traži više od sanacije otpada. Traži sanaciju kulture šutnje, relativiziranja odgovornosti i selektivne moralne osjetljivosti. U tome se otvara i jedna od važnih poveznica s Magnifica humanitas: veličina čovještva ne očituje se samo u sposobnosti stvaranja i upravljanja sve moćnijim tehnologijama, nego i u spremnosti da se vlastita moć ograniči radi čovjeka, zajednice i budućnosti. Čovjek je velik onda kada svoju moć pretvara u služenje, a ne u dominaciju; kada političku odgovornost shvaća kao služenje općemu dobru, a ne kao zaštitu vlastitih interesa; i kada njegova savjest ostaje slobodna i onda kada bi bilo lakše šutjeti.
Povodom 45. obljetnice objave enciklike Laborem excernces (Radom čovjek) pape Ivana Pavla II. – 14. rujna 1981.
Biskup Speyera Karl-Heinz Wiesemann iznenada je odstupio sa službe u 66. godini. Dan nakon prihvaćanja ostavke pojasnio je da razlog nije razočaranje u Crkvu ni zastoj crkvenih reformi, nego narušeno zdravlje i spoznaja da više nema snage nositi zahtjeve biskupske službe.
Slika: Nepropisno odlaganje opasnog i teškog otpada (ilustracija – arhivska) Krešimir Cerovac Slučaj „Gospić“ potiče na razmišljanje o ekosocijalnoj misli Crkve, koja nije dodatak tradicionalnom …
„Nije odloživo riješiti temeljne uzroke siromaštva, ne samo zbog hitnosti koja je važna za dobro reda u društvu, nego i zato što društvo treba izliječiti bolest koja ga slabi i frustrira, a koja može dovesti jedino do novih kriza.“ – papa Franjo, Evangelii gaudium
U provedbenoj fazi Svjetske sinode sada su na redu biskupije. Vatikan je u novom dokumentu odredio koje korake treba poduzeti do sljedećih zasjedanja, koja će se održati iduće godine.
U enciklici pape Lava XIV., „Magnifica Humanitas“, ne samo da dobivamo pravovremenu mudrost o umjetnoj inteligenciji, već dobivamo i dragocjeni uvid u njegovu ekleziologiju te razumijevanje katoličkog socijalnog nauka.
Krešimir Cerovac: Papa Lav XIV., slijedeći ekleziološku viziju oblikovanu na skupu u Aparecidi ne govori o Crkvi koja se iz dobrote, društvene osjetljivosti ili pastoralne pragmatičnosti odlučuje baviti društvenim pitanjima. Naprotiv, polazi od uvjerenja da je Crkva po samoj svojoj naravi pozvana biti prisutna u životu naroda. Ta prisutnost nije tek jedna od mogućih dimenzija njezina djelovanja, nego pripada samom njezinu identitetu.
Teolog Mario Trifunović gostovao je u peta 17. srpnja 2026. Novom danu televizije N1 kod Nine Kljenak, gdje je komentirao sada već tradicionalne Mediteranske teološke susrete, koji su ove godine posvećeni temi očuvanja mira.