istaknuto

“Dilexi te”: Ljubav – središte poslanja Crkve

Prva apostolska pobudnica pape Lava XIV., “Dilexi te”, poziva nas da u djelotvornoj ljubavi prepoznamo samo srce poslanja Crkve. Za Papu, kako ističe o. Benoist de Sinety, župnik i dekan grada Lillea, nije moguće birati svoje vlastite ciljeve, zaboravljajući na siromašne: “Ne nalazimo se u domeni dobrotvorstva, nego na raziniObjave”.

Papa Lav XIV.: Duh Nostra aetate i dalje osvjetljava put Crkve

Na redovnoj općoj audijenciji u srijedu 29. listopada na Trgu sv. Petra u Vatikanu, papa Lav XIV. održao je katehezu u prigodi 60. obljetnice koncilske deklaracije „Nostra aetate“ te se susreo s hodočasnicima, vjernicima i predstavnicima različitih religijskih tradicija. Prijevod kateheze donosimo u cijelosti.

Papa Lav i problem latinske mise

Nimalo ne zavidim papi Lavu XVI. koji odlučuje o tome kako pristupiti oprečnim papinskim dekretima o slavljenju mise tridentskog obreda. Njegovi prethodnici, papa Benedikt XVI. i papa Franjo, imali su bitno različite pristupe liturgijskoj reformi. Lav sada treba pronaći put između ove dvije opcije i pritom odrediti koji je put načelo ispravan. 

Nostalgija za tamjanom: kada liturgija zaboravi narod

Drugi vatikanski koncil i njime nadahnute reforme donijeli su svježi zrak. Misa se otvorila jeziku naroda, svećenik je okrenuo svoje lice prema nama, riječ je postala bliska. One prve mise na narodnim jezicima bile su poput blagdana, pravih bratskih susreta, gdje je razlomljeni kruh imao okus evanđelja i bratstva.

Katolička crkva nije polarizirana

Papa Lav XIV. uživa potporu 84% američkih katolika, dok ih se samo 4% negativno izražava o njemu. Među stanovništvom koje nije katoličko, 56% ima pozitivan stav. Podaci dolaze iz istraživanja Pew Research Centra provedenog u rujnu.

Lav XIV. i uplašeni

Slušamo i čitamo da Lav XIV. ne zazire od teologije oslobođenja, niti od njezina najpoznatijeg predstavnika, Gustava Gutiérreza. Papa je u nedavnom i svom prvom velikom intervjuu, s Elise Ann Allen, rekao: „Način na koji ljudi gledaju unatrag na ono što nazivamo teologijom oslobođenja često je pogrešan i nepotpun; jer evanđelje naviješta oslobođenje, poziva nas na slobodu. Stoga teologija oslobođenja, iz perspektive Gustava Gutiérreza primjerice, znači početi gledati očima siromašnih i zajedno s njima, kako bismo razumjeli kako je Bog u nama i među nama.“

Lav XIV.: teolog oslobođenja?

Nije me iznenadilo kada su papu Franju nazivali komunistom, nakon njegovih izjava u Evangelii Gaudium, Laudato si’ i osobito u Fratelli tutti. Takve optužbe stizale su iz konzervativnih krugova u Sjedinjenim Američkim Državama, koji su u svakoj društvenoj izjavi Katoličke crkve uvijek vidjeli bauk Marxa i Engelsa – onaj isti koji je, prema poznatoj rečenici, „kružio Europom“ krajem XIX. stoljeća. Njegovi kritičari obično bi zaključili optužbom koja im se činila najtežom i najpogrdnijom: „on je latinoamerički teolog oslobođenja“.

Briga za siromašne – središte vjere, ne dodatak Evanđelju

„Odabrao sam podsjetiti na drevnu povijest brige Crkve za siromašne i sa siromašnima kako bih jasno pokazao da je ta briga oduvijek bila središnji dio njezina života. Doista, skrb za siromašne dio je velike Predaje Crkve – svojevrsni svjetionik evanđeoskoga svjetla koji prosvjetljuje srca i usmjerava odluke kršćana u svakom vremenu.“