„Rat je uvijek poraz čovječanstva.“ – papa Ivan Pavao II. Rat, bez obzira na okolnosti, uvijek stavlja na kušnju temeljne ljudske vrijednosti: dostojanstvo osobe, zaštita nevine djece i odgovornost onih koji rukuju oružjem. Nijedno ratno djelovanje ne govori o tim vrijednostima rječitije od napada na školu – mjesta koje u svim kulturama simbolizira nadu, rast i budućnost.
Sveti papa Ivan XXIII. je u enciklici Pacem in terris (Mir u svijetu, 1963.) naglasio da suvremeni svijet zahtijeva koordinirane globalne strukture jer „opće dobro ima svjetske razmjere … pa stoga zahtijeva javnu vlast koja ima univerzalnu nadležnost.”
Pitanje suvremenog navještaja vjere nalazi se u središtu teoloških rasprava o identitetu i poslanju Crkve u 21. stoljeću. Društveni kontekst obilježen je dubokim promjenama: digitalnom transformacijom, pluralizmom, krizom povjerenja u institucije, individualizacijom te globalnim izazovima poput migracija, ekološke krize i rastućih nejednakosti. U takvom okruženju tradicionalni modeli evangelizacije pokazuju ograničenu učinkovitost, što iziskuje novu teološku refleksiju o naravi i metodama navještaja.
Medijsko izvješće iz Madrida navodi da je papa Lav XIV. na susretu sa španjolskim biskupima bio vrlo izravan, osobito u pogledu rastućeg utjecaja desnih ideologija
Biskup Hildesheima, Heiner Wilmer, izabran je 24. veljače 2026. za novog predsjednika Njemačke biskupske konferencije (DBK). U svojoj prvoj izjavi osvrnuo se na ulogu Crkve u svijetu – i na vlastiti kompas.
Jučerašnja migrantska tragedija na Uni ponovo je probudila svijest o životnoj opasnosti puteva kojima migranti i izbjeglice prolaze balkanskom rutom. Samo ove zime na području Unsko-sanskog kantona, do jučerašnje tragedije, zabilježeno je pet smrti migranata na toj ruti, a svi su sahranjeni na Gradskom mezarju Humci u Bihaću.
Pepelnica, prvi dan Korizme u kršćanskoj liturgijskoj godini, nosi snažnu i pomalo paradoksalnu simboliku. Kad svećenik crta križ od pepela na čelu vjernika izgovarajući: „Sjeti se da si prah i da ćeš se u prah vratiti” ili „Obratite se i vjerujte evanđelju”, ne označava samo početak pokornog razdoblja – već sažima ljudsku egzistenciju, suočava vjernika s istinom o sebi i poziva na unutarnju transformaciju.
Pojedinačne reakcije dvojice ili trojice svećenika na film Svadba (2026.) otvaraju ozbiljna pitanja – ne toliko o samom filmu, koliko o razumijevanju umjetnosti, javne odgovornosti Crkve i vjerodostojnosti govora. Umjesto promišljenog razlikovanja, svjedočimo brzopletim osudama, pozivima na bojkot i retorici „povrijeđenih vjerskih osjećaja“, što – paradoksalno – više govori o nesigurnosti i defanzivi nego o snazi vjere.
Pedofil Jeffrey Epstein i bivši voditelj izborne kampanje Donalda Trumpa, Steve Bannon, razmjenjivali su poruke o financiranju katoličkih organizacija radi prodora u Vatikan s namjerom da se svrgne papa Franjo.
Početak 21. stoljeća obilježen je snažnim porastom antiglobalizma koji je svoje teme nametnuo u središte političkog i društvenog diskursa. Riječ je o heterogenom pokretu koji obuhvaća širok spektar aktera – od zagovornika reformi do radikalnih protivnika globalizacije – a čija je zajednička nit kritika neoliberalnog modela globalizacije i njegovih posljedica.