Arhitektura kao kristalizacija kulture
[Rasim Ibrović, Kuća Sabura – Čitanje bosanske kuće, Centar za mirovno obrazovanje – CMO, Sarajevo, 2022]
[Rasim Ibrović, Kuća Sabura – Čitanje bosanske kuće, Centar za mirovno obrazovanje – CMO, Sarajevo, 2022]
U znak poštovanja Ivan Pavao II. poljubio je Kur’an. Fotografija je obišla svijet. U intervjuu katholisch.de, katolički stručnjak za islam profesor Felix Körner govori o simbolici čina svetog pape Ivana Pavla II. i osvrće se na kasnije pontifikate. S njim je razgovarao Mario Trifunović.
Aleksandrijski pravoslavni patrijarhat odlučio je prije nekoliko godina oživjeti drevnu službu đakonice: prva je žena nedavno zaređena u Zimbabveu. Ovo je uzburkalo svijet, no sada se oglasio patrijarh koji je za to prošle godine dao i svoje odobrenje.
U ovom trenutku još nije moguće predvidjeti budućnost Crkve. Međutim, u globalnom sinodalnom procesu koji je pokrenuo papa Franjo, „komadići slagalice iz cijelog svijeta se spajaju“, rekla je dekanica studija teologije Katoličkog privatnog sveučilišta Linz Klara-Antonia Csiszar 10. svibnja u intervjuu za „Oberösterreichischen Nachrichten“, prenosi Vatican News.
Teresa Forcades: O legalizmu, doktorima prava i djelovanju Duha Svetoga. Pristajanje samo uz zakon zanemaruje djelovanje Duha Svetoga, a kada je osoba otvorena snazi Duha Svetoga, on ili ona, je kao lađa vjetrom nošena, samo plovi i plovi naprijed, bez zaustavljanja.
Mario Trifunović: Bio je boležljiv i visok samo 1,38 metara. Ipak, Leopold Mandić imao je san koji ga je odveo u talijansku Padovu. Ondje se proslavio kao neumorni ispovjednik, a posjetio ga je čak i papa Ivan Pavao I. Danas nadahnjuje i njegovog nasljednika Franju
Epohalne promjene u sve više multietničkim i sve mobilnijim društvima sve su veći izazov za znanstvenu teologiju koja je važnija nego ikad, istaknuo je papa Franjo u govoru članovima Međunarodne mreže društava za katoličku teologiju (INSeCT) koje je primio u petak 10. svibnja u Vatikanu
Kontroverze oko blagoslova homoseksualnih parova u Africi i papinska diplomacija prema Ukrajini, svjedoče o promjenama koje se događaju u katoličkom svijetu i koje idu u prilog Juga. Ovo bi trebali uzeti u obzir katolici Starog kontinenta, u Crkvi koju je stoljećima vodila Europa.
Alcuni speravano che non fosse così, altri avvertivano di non essere frettolosi con le condanne, ecc. Poi cominciarono ad arrivare le prove.
Laici bi trebali pokretati dobre inicijative (no ne one kojima se vode kulturološki ratovi!), a ne samo očekivati da ih hijerarhija okupi, pokrene ili koordinira. Ta inicijativa se odnosi kako na dijalog i promjene u Crkvi, tako i u društvu. Ima divnih primjera tihih vjernika i vjernica koji osobno ili u skupinama marljivo i predano rade na ostvarenju mira, dobra i socijalne pravde. Takve Crkva treba.