Dragan Bursać: Umro je Papa koji je grlio prosjake, prao noge zatvorenicima…
Novinar i publicist Dragan Bursać oglasio se statusom nakon smrti pape Franje, velikog mirotvorca koji ostavlja neizbrisiv trag. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.
Novinar i publicist Dragan Bursać oglasio se statusom nakon smrti pape Franje, velikog mirotvorca koji ostavlja neizbrisiv trag. Njegovu objavu prenosimo u cijelosti.
Različite vjere, kulture i etničke grupe oblikuju Bosnu i Hercegovinu. U glavnom gradu zemlje, sveta mjesta različitih religija blizu su jedno drugom – ali rat i podjele i danas imaju utjecaja. Kako ostvariti zajednički život?
Vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić je 10. srpnja uputio posebnu poruku u povodu 29. obljetnice genocida počinjenog nad Bošnjacima Srebrenice, u kojoj je još jednom iskazao sućut obiteljima žrtava dodajući kako njihovi grobovi zauvijek opominju i pozivaju na mir.
Prije nego čovjek uniđe u crkvu, upada mu u oči i zanosi ga krasno pročelje crkve, na kojem domnira veliki Filoicamov mozaik Majke Božje Posrednice, koja je obučena u hrvatsku narodnu košulju iz Šestina, a pod nogama ima jako istaknuti tapet s motivima iz narodnih nošnji u Rami, Duvnu i Vrlici.
[Rasim Ibrović, Kuća Sabura – Čitanje bosanske kuće, Centar za mirovno obrazovanje – CMO, Sarajevo, 2022]
„Svijetloj kruni roda svoga, Katarini kralici bosanskoi kol živi godini 54“
Dragi Antonio, Ivica, Hrvoje, Luka, Roberte…
Magdalena Ančanović (Venosović) rodena je u selu Jelaškama (kod Vareša) od čestitih roditelja. Od djetinjstva je vrlo štovala Bl. Dj. Mariju i željela očuvati djevičanstvo. Kad joj je bilo 19 godina, godine 1624, odbila je da se uda, a zatim pobjegla od braka i pri tome napravila dosta zbrke u svom kraju.
Godišnja skupština Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine(KVRPP BiH) održana je 16. travnja 2024. u samostanu sestara Služavki Malog Isusa „Egipat“ u Sarajevu. Apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Francis Assisi Chullikatt uputio je okupljenim redovnicima i redovnicama svoju riječ zahvale i poticaja za daljnji rad. Govor nuncija Chullikatta donosimo u cijelosti.
Gotovo 30 godina nakon genocida, tamošnja katolička zajednica gleda u budućnost: gradić koji je postao svjetski poznat po masovnim etničkim pogubljenjima 1995. godine više ne bi trebao biti tek simbol stradanja, secesije, rata i zločina, rekao je mjesni srebrenički župnik fra Franjo Ninić, izvijestio je u ponedjeljak 1. travnja „Sarajevo Times“, prenosi Vatican News.