U svom obraćanju na konferenciji za medije na kraju redovnog 66. plenarnog zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije održanog u Zagrebu, u četvrtak 20. travnja 2023., predsjednik Povjerenstva HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba riječki nadbiskup Mate Uzinić govorio je o zaštiti maloljetnika i ranjivih osoba u Crkvi te istaknuo sedam važnih stvari koje valja nadopuniti u novim Smjernicama HBK za zaštitu maloljetnika koje su u pripravi. Nadbiskup Uzinić je također predložio osnivanje neovisne komisije za istraživanje slučajeva zlostavljanja.
Nadbiskup Uzinić izvijestio je da je Povjerenstvo radilo na novim Smjernicama za zaštitu maloljetnika i ranjivih odraslih osoba. Na zasjedanju biskupi su upoznati s apostolskim pismom pape Franje „Vos estis lux mundi“ („Vi ste svjetlost svijeta“) koje je prevedeno na hrvatski jezik i uskoro će na mrežnim stranicama HBK biti objavljena nova inačica među ostalim relevantnim dokumentima Svete Stolice i HBK o toj temi.
Dodao je i da je prevedena nova inačica dokumenta „Vademecum“ Dikasterija za nauk vjere o postupcima u slučajevima seksualnog zlostavljanja maloljetnika što su ih počinili klerici, a koji olakšava postupanje u suočavanju s tom problematikom. I taj dokument će uskoro biti dostupan na mrežnim stranicama HBK, kao i priručnici za učitelje, odgojitelje i pastoralne radnike „Rane zlostavljanja“ i „Primjeri dobre prakse za prevenciju i zaštitu maloljetnika u župi“. Ti priručnici su korisni ne samo u Crkvi nego i svima kojima je stalo do zaštite maloljetnika, rekao je Uzinić.
U pripremi je i prijevod trećeg priručnika „Za početnu formaciju u vremenu zlostavljanja“ koji je namijenjen kao pomoć odgojiteljima kandidata za prezbiterat i posvećeni život te mlade u formaciji. Vijeću HBK za katolički odgoj i obrazovanje i Nacionalnom uredu HBK za katoličke škole skrenuta je pozornost na Priručnik s uputama za školski život i formaciju odgojitelja katoličke škole za zaštitu maloljetnika s prijedlogom da se nešto slično napravi za katoličke škole kojih je u Hrvatskoj sve više.
Biskupi su nastavno na tu temu potaknuti da u svojim biskupijama u suradnji s Centrom za promicanje dobrobiti ranjivih osoba pri katoličkom sveučilištu u Zagrebu organiziraju edukaciju za svećenike i druge djelatnike u biskupijama, za vjeroučitelje i sve druge koji su na bilo koji način uključeni u pastoral i poslanje Crkve. Kao primjer takvih susreta Uzinić je naveo one održane u Riječkoj nadbiskupiji i Dubrovačkoj biskupiji. Izrazio je želju da takva edukacija zaživi i u drugim biskupijama.
Na zasjedanju je zaključeno da u pojedinim biskupijama da kontakti za prijavu zlostavljanja nisu vidljivi te da moraju biti vidljivi i dostupni.
Biskupi su upoznati s drugim stručnim skupom u organizaciji Povjerenstva i Centra za zaštitu maloljetnika koji je planiran za 20. studenog 2023., kojemu je cilj edukacija onih koji su više uključeni u tu temu. Zamišljen je kao potpora metropolijskim uredima, biskupijskim povjerenicima i članovima Povjerenstva HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba. Biskupi su upoznati i s dvije inicijative. Jedna je „Mreža za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba srednje i istočne Europe“ koja je nastala nakon konferencije u Varšavi 2021. i koja omogućuje webinar s mogućnošću uključivanja biskupijskih povjerenika i ostalih suradnika na području zaštite maloljetnika. Druga je inicijativa Papinskog povjerenstva za zaštitu maloljetnika „Memorare“ za misijske zemlje pod ingerencijom Dikasterija za evangelizaciju, Odsjek za prvu evangelizaciju.
Nove Smjernice se spremaju, ali trebaju nadopunu
Jedna od glavnih tema bile su Smjernice HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih odraslih osoba na kojima Povjerenstvo dugo radi. Još uvijek je riječ o nacrtu u kojemu su uvažene primjedbe pravne komisije i napravljene neke dodatne izmjene nastavno na apostolsko pismo „Vos estis lux mundi“. Odlučeno je da se za sada još uvijek ne pristupa njihovom izglasavanju, što znači da i dalje ostaju na snazi Smjernice za postupanje u slučajevima spolnog zlostavljanja maloljetnika od strane klerika usvojene 2013. i odobrene 2015.
Dva su razloga zašto se nije pristupilo izglasavanju novih smjernica, pojasnio je nadbiskup. Prvo, mreža ureda i povjerenstava ustanovljena Smjernicama za osnivanje metropolijskih ureda i imenovanje biskupijskih povjerenika nije funkcionalna u mjeri u kojoj je to bilo planirano. Osobito kada je riječ o umnažanju metropolijskih ureda koji su nefunkcionalni zbog nedovoljnog broja stručnih osoba koje su na raspolaganju te je nužno da se cijeli sustav organizira na drugačiji način, istaknuo je Uzinić. Predloženo je da se zadaća pripreme novog ustroja povjeri Stalnom vijeću HBK koje će u suradnji s pravnom komisijom, Povjerenstvom za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba, Centrom za promicanje dobrobiti ranjivih osoba pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu i Hrvatskom katoličkom mrežom za sljedeće zasjedanje pripremiti novi nacrt u smislu uspostave jednog jedinstvenog ureda za zaštitu maloljetnika za cijelu Hrvatsku biskupsku konferenciju koji bi imao profesionalno zaposlene neke osobe i određenu mrežu stručnih suradnika koji bi pomagali u suočavanju s eventualnim prijavama, oko edukacije i svega drugog što treba činiti da bi žrtva bila doista bila na prvom mjestu ne samo u početnoj fazi, nego i nakon što završi cijeli proces.
Kao drugi razlog odgode Uzinić je naveo manjkavosti koje je uočio potaknut proteklim događajima i dokumentom „Vos estis lux mundi“. Riječki nadbiskup je rekao da on smatra da je, kako bi se adekvatno nadopunilo ono što je do sada pripremljeno, potrebno još:
- detaljnije opisati način pomoći žrtvama, želimo li da nam žrtve doista budu na prvom mjestu
- dotaknuti određena financijska pitanja, odnosno kako isplaćivati odštete preživjelima
- dodatno razraditi pitanje edukacije, da se ne samo svećenici, nego i biskupi obvežu na sudjelovanje na trajnoj formaciji
- prema novim crkvenim propisima, dodati i koje su kazne za zataškavanja (to se do sada u Smjernicama ne spominje)
- dopuniti pitanje odgovornosti u slučaju propusta i manjkavosti u suočavanju sa zlostavljanjima, čak i bez pravne i moralne krivnje,
- opisati jasno koji su kriteriji odabira članova Povjerenstva, čija uloga ne smije biti svrha sama sebi.
- u formaciji svećeničkih kandidata povećati prisutnost žena, što traži i Sveta Stolica, za zdraviji odgoj i formaciju
„Svaka žrtva nam je na prvom mjestu i moramo se potruditi slušati svaku žrtvu i učiniti sve što možemo da bismo svakoj žrtvi pomogli. Traume koje proizlaze i iz onih saznanja koje imam iz razgovora koje sam osobno proveo su doista tragične. To su razrušeni cijeli životi, pa i cijele obitelji. No, ne možemo pritom zanemariti činjenicu da stotine i stotine svećenika vjerno i savjesno svakog dana iz ljubavi rade svoj posao i služe dajući se“, poručio je nadbiskup Uzinić.
„Svi možemo bolje i više i na općoj razini, i na razini HBK, ali i na razini svake biskupije“, rekao je, prethodno ustvrdivši da ni Katoličkoj crkvi u cjelini ne ide baš sve uvijek onako kako bi trebalo, pa i „neke osobe, koje su jako involvirane u borbu Katoličku Crkve za zaštitu djece i ranjivih skupina [npr. p. Hans Zollner], podnose ostavke jer nisu zadovoljne s načinom na koji se stvari odvijaju.
Uzinić na HBK predložio osnivanje neovisne komisije, prijedlog zasad nije prošao
„Ima slučajeva zlostavljanja u Crkvi, svi smo mi toga svjesni. Nismo još dovoljno sposobni reći koliko toga ima u Crkvi. Postoji želja da Povjerenstvo barem zasad pokuša utvrditi, prema saznanjima biskupa koji će s Povjerenstvom surađivati, točne podatke o tomu koliko se u Hrvatskoj dogodilo slučajeva, barem u posljednjih trideset godina, koliko je bilo pokrenuto istraga, kakvi su bili rezultati tih istraga. Želimo da Povjerenstvo dobije podatke koje mi zasad nemamo i da možemo na nekoj idućoj konferenciji izići s tim spoznajama koje smo dobili. Postoji dojam da je toga mnogo više negoli što se može zaključiti iz razgovora koje mi biskupi imamo između sebe na tomu planu“, istaknuo je Uzinić. „No svjesni smo da ih ima. Vjerojatno se dogodilo da neki nisu bili tretirani na adekvatan način. Izražavam žaljenje u ime svih nas“, rekao je.
Odgovarajući na novinarsko pitanje, kazao je da je predložio na zasjedanju HBK osnivanje neovisne komisije za istragu dosadašnjih slučajeva suočavanja sa prijavama ili slučajevima seksualnog zlostavljanja, no da se većina biskupa nije složila da je taj smijer adekvatan, smatrajući ga „senzacionalističkim“.
Ovaj prijedlog Uzinić je nedavno iznio i u medijima, kada je u intervju za N1 objavljenom 16. travnja kazao: “Neke biskupske konferencije u Europi su u cilju što odlučnije borbe protiv zlostavljanja i zaštite maloljetnih i ranjivih odraslih osoba provele [neovisne] istrage o tome. Smatram da bi i u našem kontekstu to bilo dobro i potrebno” (vidi ovdje).
Može li nadbiskup Hranić i dalje predsjedati Komisijom HBK Justitia et Pax?
Osvrnuo se i na novinarsko pitanje je li i dalje izgledno da nadbiskup Hranić i dalje predsjeda Komisijom HBK Justitia et Pax, zaključio je da će o tome vjerojatno nešto reći sam nadbiskup Hranić. „Nadbiskup Hranić je uočio svoju pogrešku, javno je zatražio oprost“, naglasio je. Hranić je biskupima predstavio „cijeli tijek događaja i način na koji se odvijao cijeli proces. On stoji iza svoje posljednje izjave u kojoj izražava žaljenje. Svakako, mislim da to treba cijeniti“, rekao je Uzinić.
Novčane naknade žrtvama i druga pomoć
Što se tiče mogućih novčanih naknada i druge pomoći žrtvama zlostavljanja od strane crkvenih službenika, rekao je: „Ne možemo nakon što smo donijeli određene odluke i ustvrdili da se nešto dogodilo, reći da smo svoje napravili, osobito ako smo mi odgovorni za ono što se dogodilo, a u jednom ili drugom smislu smo uvijek pomalo odgovorni. Ne možemo ostaviti ljude same, nego trebamo, uz pomoć institucija koje imamo, ali i uključivanjem drugih stručnih osoba, pomoći tim osobama da mogu nadići tu situaciju, da se s njom mogu suočiti i da mogu nastaviti živjeti“, zaključio je Uzinić (ika; fratellanza.net).