Perpetua i Felicita

Nisu djevice, nisu razočarane zaručnice niti im se pripisuju legendarna čuda: Perpetua i Felicita (oko 180.-203.) iz Kartage (današnji Tunis) ne uklapaju se u tipičnu sliku rimskih mučenica.

Dandy, ili svećenik esteta

Dandy je, koristeći svoju odjeću, izgled i držanje, kombinirao korištenje sofisticiranog jezika s potragom za ugodnim načinom života. Ovo spajanje dogodilo se s ležernim stavom i samoljubljem, predstavljajući ekstremni oblik uzdizanja individualizma.

Kazimir

Može li vladar biti previše kršćanin? Poljski kralj u početku nije imao razloga žaliti se na svog drugorođenog sina Kazimira (1458.-1484.): mladi se princ pokazao inteligentnim, skromnim i ljubaznim.

Bertram Meier: Ne podređivati politiku vojnoj moći

U Njemačkoj se raspravlja o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka, kao i u Hrvatskoj i još nekim zemljama. O tome se sada očitovao i augsburški biskup Bertram Meier. Zalaže se za to da se ne zaborave i drugi aspekti sigurnosne politike.

Pif: u onim silosima u Trstu susreo sam Krista

Redatelj, pisac i televizijski autor razgovara s vatikanskim medijima o vjeri, nadi, radu i migracijama: „Bojimo se drugačijih, ali samo ako su siromašni.“

Istinska sveobuhvatnost i dubina katoličanstva

„Vjera nije samo gledati Isusa, već gledati stvari s Isusove točke gledišta, onako kako ih on vidi, njegovim očima: ona je neko dioništvo u njegovu načinu gledanja“ (papa Franjo, enciklika „Lumen Fidei“)

Augustin Tschao-Suong i drugovi

Sveti Augustin Tschao-Suong i drugovi mučenici u Kini: Godine 1900. 120 kineskih mučenika, domaćih kršćana i europskih misionara, proglašeni su blaženima. Dana 1. listopada 2000. njih je, kao i mučenike „Boksačkog ustanka“, kanonizirao papa Ivan Pavao II. Podnijeli su mučeništvo za svoju kršćansku vjeru na različitim mjestima u različitim vremenima u Kini.

‘Crkvene majke’ iz IV. stoljeća

Redovnički život kakav danas poznajemo, i kontemplativan i aktivan, razvijao se tijekom dva tisućljeća. U ovom trećem od četiri članka, Christine Schenk analizira doprinose istaknutih kršćanskih žena u IV. stoljeću, koje su osnivanjem samostana postavile temelje današnjem životu redovnica.

Anton Šuljić: Ne skrivaj se iza autoriteta ovoga ili onoga i zauzmi stav

Anton Šuljić: Hrvatska tradicija je uvijek bila „biti Crkva s Papom“. U nas su korifeji tradicionalizma došli iz Argentine, SAD-a i Australije, povezali se ovdje sa sebi sličnima, a potom krenuli osnivati udruge, organizirati festivale tradicionalista na koje su dolazili kardinali tipa Burkea i sl. Sve to nije hrvatska tradicija!