Je li papa Franjo pred američkim biskupima negativno komentirao isusovca p. Jamesa Martina, dušobrižnika homoseksualnih osoba? Neki crkveni službenici su “anonimno širili glasine”. Dvojica sudionika sastanka s pravim imenima s tim “navodima” nisu usuglašeni! Spadaro: U crkvenom novinarstvu nema mjesta upotrebi neprovjerenih tvrdnji anonimnih izvora s ciljem da se ljudima oduzme dobar glas”.
Govori nekih populističkih vođa “zastrašuju” Papu, podsjećaju ga na “mržnju zasijanu u tridesetim godinama prošlog stoljeća”. Pravim “licemjerjem” nazvao je Papa i “one koji se okupljaju na mirovnim konferencijama gdje su im puna usta mira, a čim se vrate u svoje zemlje prodaju oružje zaraćenim stranama”.
Priča o susretu i prijateljstvu dva oca.
Gotovo cijela crkvena administracija mogla bi se ponuditi online. Zašto se, primjerice, jedan krsni list ne bi mogao naručiti preko interneta, ili dogovoriti vjenčanje ili krštenje? U Njemačkoj je nešto od toga sad moguće.
Biskupima su poslane detaljne upute da, u suradnji s ministarstvom unutarnjih poslova, kako mogu osobno primiti izbjeglice s Lezbosa.
Njemačko-turski teolog dr. Timo Güzelmansur, voditelj CIBEDO-a, institucije za kršćansko-islamski dijalog pri Njemačkoj biskupskoj konferenciji (DBK), imenovan je savjetnikom za odnose s muslimanima pri Papinskom vijeću za međureligijski dijalog
Andrea Tornielli: Franjo svojom pobudnicom svjedoči o pogledu koji nadilazi dijalektičke dijatribe koje su Sinodu na koncu predstavljale gotovo kao referendum o mogućnosti svećeničkog ređenja oženjenih muškaraca. Ova rasprava postoji odavno, a može se i dalje nastaviti u budućnosti, budući da “sama priroda svećeništva nužno ne zahtjeva” “savršenu i trajnu apstinenciju”, kako je potvrdio Drugi vatikanski koncil
Papa poziva sve da pročitaju Završni dokumet Sinode: “Oni znaju bolje od mene i Rimske kurije, oni doživljavaju njezinu patnju i strastveno je vole”. Franjo opisao svoja četiri sna
Na kongresu medija u Abu Dhabiju predstavljen je kodeks ponašanja za medijske profesionalce. Izražena je nada da će taj kodeks biti prihvaćen na međunarodnoj razini.
Promiču li mediji s vjerskom tematikom ova načela glede solidarnosti s migranatima, ženskih prava, izbjegavanja stereotipa…?
Činjenica da je svojevremeno bio otet od strane tzv. Islamske države, nije utjecala na njegovu uvjerenost u dijalog, čini se da ga je to još više ojačalo u vjeri u dijalog. “Vjerujem da bi u našem NE RATU među nama bio istinski plan stoljeća, istinski sporazum stoljeća. (…) Lako je dijalogizirati s onima koji već vode dijalog, danas je najvažnije proširiti granice, prihvatiti znakove, skupljati ih, a ne zatvarati se”.