Nimalo ne zavidim papi Lavu XVI. koji odlučuje o tome kako pristupiti oprečnim papinskim dekretima o slavljenju mise tridentskog obreda. Njegovi prethodnici, papa Benedikt XVI. i papa Franjo, imali su bitno različite pristupe liturgijskoj reformi. Lav sada treba pronaći put između ove dvije opcije i pritom odrediti koji je put načelo ispravan.
„Prava tradicija nije u tome da se sve sačuva od onoga što je bilo jučer, nego da se od njega prenese bitno“, napisao je Fabrice Hadjadj u svojoj knjizi „Kad se sve tako ima raspasti“, te citirao Josefa Piepera („Koncept tradicije“): „Autentična svijest o tradiciji čini nas slobodnima i neovisnima u odnosu na one koji su tobože njezini ‘čuvari’. Može se dogoditi da ti bajni ‘branitelji tradicije’, zato što se u njoj drže jedino povijesnih oblika, zaprječuju pravu tradiciju i nužan prijenos (koji je moguć samo s pomoću promjenjivih povijesnih oblika).“
Liturgičar Andrea Grillo smatra se jednim od misaonih vođa pape Franje u njegovom pristupu pretkoncilskoj liturgiji. Za njega tradicionalisti predstavljaju ideologiju koja gleda unatrag – bez obzira na to koliko ispovijedaju svoju lojalnost Rimu.
Dva ukrašena janjeta imaju glavnu ulogu u bazilici Sant’Agnese u Rimu u nedjelju 21. siječnja. Iza toga stoji višestoljetna tradicija vezana uz izradu vrlo specifičnog odjevnog komada
Barbara (3. st.) jedna je od Četrnaest pomoćnica u nevolji i prava je svestranica. Raspon njezinih štovatelja je u skladu s time dosta širok: tu ima svih, od šleskih rudara i rajnskih vatrogasaca do arapskih kuhara.
Bez Drugog vatikanskog koncila Crkva bi postala skupina koja “izvodi prekrasne obrede za koje nitko ne zna”, smatra kardinal Jean-Claude Hollerich. Govorio je i o svjetskom sinodskom procesu.
Najstariji dokument carigradskog obreda (koji je sličan antiohijskom obredu) je Euchologion Barberini (gr.336), grčki rukopis napisan oko 790. godine. U njemu nalazimo zanimljiv dio glede ređenja žena za đakonice.
Kardinal Blase Cupich iz Chicaga brani pooštravanje pravila glede slavlja predkoncilske mise. Motuproprijem “Traditionis custodes” papa Franjo je pokrenuo “povratak na jedinstveni oblik slavlja”
Čini se da posebna redovnička imena pripadaju redovnicama i redovnicima jednako kao i habit – no ni habit ni ime ne čine redovnika: tradicija je mlađa i raznolikija nego što se misli – a neki povijesni ekscesi danas više ne postoje.
Objavljen je danas novi motuproprij pod nazivom Traditionis Custodes. Godine 2007. Papa Benedikt XVI. je sa Summorum Pontificum bio znatno olakšao slavljenje stare Mise, no Papa Franjo sada ograničava te propise i naglašava odgovornost mjesnih biskupa. Traditionis Custodes redoviti oblik slavlja Mise vidi kao “jedini način izražavanja” rimskog obreda. Novim motuproprijem se poništavaju svi prethodno važeći propisi, uključujući i Summorum Pontificum.