Papa nije ispunio želju za svećeničkim ređenjem „viri probati“, „prokušanih supruga“. Crkveni povjesničar Hubert Wolf lopticu vidi u dvorištu biskupâ: Trebalo bi zatražiti posebnu dozvolu, jer ređenje oženjenih ne bi predstavljalo nikakav teološki problem. Ređenje oženjenih i vjenčanje već zaređenih svakako je spojivo s tradicijom.
Pozadina tužbe je anonimno napisan tekst o de Laireu koji je objavljen na „Church Militant“ početkom siječnja 2019. godine.
Biskupske konferencije trebale bi podnijeti prijedloge za sljedeći krug zasjedanja skupštine Sinode. U Belgiji biskupi žele raditi na reformama: Antwerpenski biskup Johan Bonny budućnost Crkve vidi kao jedinstvo u različitosti.
Kardinal Mario Grech izrazio je svoje iznenađenje što se riječ formacija ili izobrazba pojavljuje 55 puta u Sažetom izvješću Sinode, ali se nikada ne odnosi na biskupe. „Nije li to čudno?“, upitao je.
U Njemačkoj se raspravlja o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka, kao i u Hrvatskoj i još nekim zemljama. O tome se sada očitovao i augsburški biskup Bertram Meier. Zalaže se za to da se ne zaborave i drugi aspekti sigurnosne politike.
Redovnički život kakav danas poznajemo, i kontemplativan i aktivan, razvijao se tijekom dva tisućljeća. U ovom trećem od četiri članka, Christine Schenk analizira doprinose istaknutih kršćanskih žena u IV. stoljeću, koje su osnivanjem samostana postavile temelje današnjem životu redovnica.
U srijedu 21. veljače u sjedištu Nacionalne federacije talijanskog tiska (FNSI) u Rimu konferenciju za novinare održale su dvije bivše redovnice Zajednice Loyola, Gloria Branciani i Mirjam Kovač, jedna Talijanka, a druga Slovenka, koje su navele da su bile Rupnikove žrtve izvijestili su KNA i Avvenire
Bosanski franjevac fra Leonardo Čuturić u knjizi „Vjera Bosne“ opisuje kako katolici u Bosni, tridesetih godina prošlog stoljeća, doživljavaju ovo vrijeme i kakve prakse imaju.
Nakon teške mladosti postao je učitelj i svećenik u rodnoj Raveni. Godine 1035. ušao je u benediktinski samostan Fonte Avellana, gdje je osam godina kasnije postao prior te uveo praksu bičevanja.
Georg Bätzing: „Vjernici pate što smo unutar Crkve toliko izdiferencirani i različiti da ima i svađa. Ali ako pogledate u crkvenu povijest: sporovi oko važnih pitanja važni su za demokratsku kulturu, parlamentarnu kulturu i crkvenu kulturu. Što bismo onda trebali činiti? Više ne razmjenjivati mišljenja, ne tražiti načine? Kad bi svima bilo jasno kako odgovaramo na ovo proučavanje, tada bi Duh Sveti doista divno izvršio svoje djelo. Većinom nas On šalje u traženje.“