Papini posjeti poboljšavaju stanje ljudskih prava u zemljama koje posjeti. S obzirom na visoku razinu medijske pozornosti, demokratske vlade učinile su značajna poboljšanja, pokazalo je empirijsko istraživanje koje su u ponedjeljak 11. ožujka objavili hamburški pravnik Jerg Gutmann i njegov kolega iz Bruxellesa Marek Endrich
Papa nije ispunio želju za svećeničkim ređenjem „viri probati“, „prokušanih supruga“. Crkveni povjesničar Hubert Wolf lopticu vidi u dvorištu biskupâ: Trebalo bi zatražiti posebnu dozvolu, jer ređenje oženjenih ne bi predstavljalo nikakav teološki problem. Ređenje oženjenih i vjenčanje već zaređenih svakako je spojivo s tradicijom.
Pozadina tužbe je anonimno napisan tekst o de Laireu koji je objavljen na „Church Militant“ početkom siječnja 2019. godine.
Biskupske konferencije trebale bi podnijeti prijedloge za sljedeći krug zasjedanja skupštine Sinode. U Belgiji biskupi žele raditi na reformama: Antwerpenski biskup Johan Bonny budućnost Crkve vidi kao jedinstvo u različitosti.
Kardinal Mario Grech izrazio je svoje iznenađenje što se riječ formacija ili izobrazba pojavljuje 55 puta u Sažetom izvješću Sinode, ali se nikada ne odnosi na biskupe. „Nije li to čudno?“, upitao je.
U Njemačkoj se raspravlja o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka, kao i u Hrvatskoj i još nekim zemljama. O tome se sada očitovao i augsburški biskup Bertram Meier. Zalaže se za to da se ne zaborave i drugi aspekti sigurnosne politike.
Redovnički život kakav danas poznajemo, i kontemplativan i aktivan, razvijao se tijekom dva tisućljeća. U ovom trećem od četiri članka, Christine Schenk analizira doprinose istaknutih kršćanskih žena u IV. stoljeću, koje su osnivanjem samostana postavile temelje današnjem životu redovnica.
U srijedu 21. veljače u sjedištu Nacionalne federacije talijanskog tiska (FNSI) u Rimu konferenciju za novinare održale su dvije bivše redovnice Zajednice Loyola, Gloria Branciani i Mirjam Kovač, jedna Talijanka, a druga Slovenka, koje su navele da su bile Rupnikove žrtve izvijestili su KNA i Avvenire
Bosanski franjevac fra Leonardo Čuturić u knjizi „Vjera Bosne“ opisuje kako katolici u Bosni, tridesetih godina prošlog stoljeća, doživljavaju ovo vrijeme i kakve prakse imaju.
Nakon teške mladosti postao je učitelj i svećenik u rodnoj Raveni. Godine 1035. ušao je u benediktinski samostan Fonte Avellana, gdje je osam godina kasnije postao prior te uveo praksu bičevanja.