Alberto Maggi: „Crkva drugih vremena… prokazivanja svetog Ante Padovanskog“
Prigodom blagdana sv. Ante Padovanskog, prevodimo odlomak iz knjige Roba da preti (Cittadella editrice), bibličara Alberta Maggija
Prigodom blagdana sv. Ante Padovanskog, prevodimo odlomak iz knjige Roba da preti (Cittadella editrice), bibličara Alberta Maggija
Riječka nadbiskupija, od 14. do 20. srpnja, treći put organizira program za studente teologije pod nazivom Mediteranski teološki susreti. Prijave za studente otvorene su do 25. lipnja, izvijestila je Riječka nadbiskupija.
„Apostol Nijemaca” nije bio briljantan teolog, ali je bio karizmatični glasnik vjere s ogromnim organizacijskim talentom.
Obvezni dan sjećanja za afričke svjedoke vjere – to je još uvijek rijetkost u kalendaru svetaca. 3. lipnja se, međutim, Crkva diljem svijeta sjeća Karla Lwange i njegovih drugova.
Rimske elite drugog stoljeća imale su, u najboljem slučaju, prezir i podsmijeh prema kršćanstvu: ovo novo praznovjerje moglo bi se svidjeti neobrazovanom stanovništvu, ali nije bilo ozbiljna opcija za intelektualne filozofe.
„Isus želi doći svima i ne želi nikoga izgubiti. On želi biti hrana za sve i povratak k njemu uvijek je moguć, unatoč našim slabostima. Tu poruku bi mi kršćani trebali svjedočiti i živjeti“, rekao je riječki nadbiskup Mate Uzinić na blagdan Tijelova, 30. svibnja, predvodeći misu u središtu Rijeke, u crkvi Uznesenja Marijina kod Kosog tornja.
Prije nego čovjek uniđe u crkvu, upada mu u oči i zanosi ga krasno pročelje crkve, na kojem domnira veliki Filoicamov mozaik Majke Božje Posrednice, koja je obučena u hrvatsku narodnu košulju iz Šestina, a pod nogama ima jako istaknuti tapet s motivima iz narodnih nošnji u Rami, Duvnu i Vrlici.
Na vrhuncu svoje karijere iznenada je krenuo sasvim drugim smjerom: 804. Vilim je osnovao benediktinski samostan u Gelloneu i sam mu se pridružio nakon smrti svoje žene.
„Broj rođenih prvi je pokazatelj nade jednog naroda!“ – papa Franjo
Engleska? Ne hvala! Augustin Canterburyjski (oko 546.-604.) nije uopće imao želju za svojim novim misijskim područjem. Anglosaksonci su se smatrali žestokim ratničkim narodom i još uvijek su vjerovali u brojne nordijske bogove.