„Upoznati Boga, pravoga Boga, znači dobiti nadu. Mi koji smo oduvijek živjeli s kršćanskim pojmom Boga i navikli smo se na njega, gotovo smo prestali primjećivati da posjedujemo nadu koja proizlazi iz stvarnog susreta s tim Bogom“ – papa Benedikt XVI., „Spe salvi“
„Razvoj mora uključivati i duhovni rast, a ne samo materijalni, jer je čovjek „dušom i tijelom jedan.“ […] Nema globalnog razvoja sveopćeg zajedničkog dobra bez duhovnog i moralnog dobra osoba, shvaćenih u cjelini njihove duše i tijela“ („Caritas in Veritate“)
Nakon ostavke na papinskoj službi, Benedikt XVI. se povukao. Prvo u Castel Gandolfo. Sada njegov nasljednik Franjo objašnjava kako je došlo do povratka u Vatikan. Neki ljudi nisu prihvatili ostavku i mislili su samo na svoju korist.
Potpisalo ju je najprije 156, a potom oko 200 profesora teologije koji su time oblikovali nešto poput “Who is Who” teologije u zemljama njemačkog govornog područja; među njima: Franz Böckle, Johannes Brosseder, Peter Eicher, Heinrich Fries, Ottmar Fuchs, Norbert Greinacher, Johannes Gründel, Bernhard Häring, Friedhelm Hengsbach, Peter Hünermann, Hans Küng, Norbert Mette, Johann Baptist Metz, Dietmar Mieth, Knut Walf, Jürgen Werbick i Hans Zirker. Kasnije im se pridružilo još oko 500 sveučilišnih profesora širom svijeta. Kölnska deklaracija bila je pravi prasak za tadašnje vodstvo Crkve, no čini se da papa Franjo neke stvari vidi drugačije od svojih prethodnika.
Velika milost, istinsko proročanstvo za život Crkve, nova Pedesetnica: ovako su Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. govorili o posljednjem Koncilu. Malo sjeme je postalo stablo koje i dalje djelovanjem Duha Svetoga donosi plod.
Neke kritike usmjerene na aktualni pontifikat dovode u pitanje Drugi vatikanski koncil, zaboravljaju nauk svetog Ivana Pavla II. i Benedikta XVI. ili prešućuju neke temeljne aspekte njihove službe koji predstavljaju očigledan razvoj posljednjeg Koncila.
Papa emeritus stigao je danas u Regensburg kako bi bio pored svog brata Georga. Uz Benedikta XVI. su tajnik Gänswein, zamjenik zapovjednika vatikanskog žandarmerijskog korpusa i mala skupina zdravstvenih radnika i suradnika.
“Ne možemo zazivati Boga, Oca svih ljudi, ako odbijamo bratski se ponašati prema nekim ljudima, stvorenima na Božju sliku” (Drugi vatikanski koncil). Posljednjih godina raspravljalo se o tumačenju tekstova, a danas se dovode u pitanje sami dokumenti Drugog vatikanskog koncila. Podsjećamo kako je došlo do zajedničke koncilske deklaracije koja je obilježila povijest Crkve.
Ivica Huljev: “Kad se nepametno govori o Bogu, time se uvijek govori protiv čovjeka. […] Zgodno je kazao Tomáš Halík da su pojedine izjave crkvenih službenika pokazale da na virus gluposti i bahatosti nitko nije imun.”
Novo izdanje “Annuario Pontificio 2020” donosi promjenu grafičkog prikaza “povijesnih naslova” koji se pripisuju Rimskom biskupu. Franjo nastavlja “otvarati procese”.