U nastavku donosimo prijevod 13. poglavlja (od ukupno 20) naslovljenog „Rimski biskup u Biskupskom zboru“ iz Sažetog izvješća XVI. redovne opće skupštine sinode koja je svoje prvo zasjedanje imala od 4. do 29. listopada 2023. u Vatikanu
Rad rimskog utemeljitelja reda Vinka Pallottija (1795.-1850.) započeo je malim stvarima: kao svećenik skidao je kapu ljudima koje je susretao i tražio s njima razgovor. U doba katoličke obnove to se smatralo malom revolucijom.
Vinko iz Zaragoze (+ 22. siječnja 304.), bio je arhiđakon (propovjednik) gradskog biskupa. Za vrijeme progona pod carem Dioklecijanom obojica su bačena u tamnicu.
Dva ukrašena janjeta imaju glavnu ulogu u bazilici Sant’Agnese u Rimu u nedjelju 21. siječnja. Iza toga stoji višestoljetna tradicija vezana uz izradu vrlo specifičnog odjevnog komada
Ona je idealan tip djevice mučenice i nitko nije bio štovan kao ona: Agnesa, odnosno Janja. Već Damaz I. (oko 305.-384.) posvetio joj je pjesmu: „O, ti časni, visoki, sveti ukrasu sramote, budi milostiva, slavna mučenice, moli te Damaz!“
Hrvatska stručnjakinja za migracije kritizira najnovije mjere zaštite granica na jugoistoku Europe kao licemjerne. Italija, Slovenija i Hrvatska godinama su zatvarale oči pred neregularnim migracijama prema zapadnoj Europi, izjavila je u petak 19. siječnja za Katoličku novinsku agenciju (KNA) programska direktorica Centra za mirovne studije (CMS) u Zagrebu Sara Kekuš.
Sreća? Ovaj stameni Rimljanin na to, čini se, nije računao. Sarkofag u katakombama na Via Appia Antica govori osnovne činjenice: Sebastijan je bio vojnik i mučenik koji je umro 20. siječnja, vjerojatno 288. godine.
Novinar Chris Herlinger, napisao je 18. siječnja 2024. za poznati američki vjerski portal National Catholic Reporter reportažu o redovnicama u međureligijskom dijalogu u Bosni. Tekst prevodimo u cijelosti
Koptska crkva u Egiptu s pravom se i danas diči svojom duhovnom baštinom; uostalom, zemlja na Nilu dala je važne kršćanske ličnosti. Na čelu je Antun Veliki (3.-4. st.), nazivan i „Otac monaha“.
U zapadnim zemljama dugine boje posljednjih godina vijore na tornjevima crkava. Danas je duga donekle polarizirajuća, ali od davnina je bila i vjerski znak nade, piše Roland Müller za katholisch.de