Teolog: Ivan Pavao II. je poljupcem Kur’ana htio iskazati poštovanje

U znak poštovanja Ivan Pavao II. poljubio je Kur’an. Fotografija je obišla svijet. U intervjuu katholisch.de, katolički stručnjak za islam profesor Felix Körner govori o simbolici čina svetog pape Ivana Pavla II. i osvrće se na kasnije pontifikate. S njim je razgovarao Mario Trifunović.

Teresa Forcades: Pojam „legalizam“ u rječniku pape Franje

Teresa Forcades: O legalizmu, doktorima prava i djelovanju Duha Svetoga. Pristajanje samo uz zakon zanemaruje djelovanje Duha Svetoga, a kada je osoba otvorena snazi Duha Svetoga, on ili ona, je kao lađa vjetrom nošena, samo plovi i plovi naprijed, bez zaustavljanja.

Papa Franjo: Teologija je nezaobilazna u multikulturalnom svijetu

Epohalne promjene u sve više multietničkim i sve mobilnijim društvima sve su veći izazov za znanstvenu teologiju koja je važnija nego ikad, istaknuo je papa Franjo u govoru članovima Međunarodne mreže društava za katoličku teologiju (INSeCT) koje je primio u petak 10. svibnja u Vatikanu

Katoličanstvo koje „vuče na Jug“

Kontroverze oko blagoslova homoseksualnih parova u Africi i papinska diplomacija prema Ukrajini, svjedoče o promjenama koje se događaju u katoličkom svijetu i koje idu u prilog Juga. Ovo bi trebali uzeti u obzir katolici Starog kontinenta, u Crkvi koju je stoljećima vodila Europa.

Franjo: Datum izdavanja Gänsweinove knjige je manjak pristojnosti

Papa Franjo oštro je kritizirao okolnosti vezane uz objavu knjige sjećanja „Nient’altro che la verità“ („Samo istina“) bivšeg papinskog tajnika nadbiskupa Georga Gänsweina. Za njega je bila velika bol što se „na dan sprovoda pojavila knjiga koja govori neistinu. To je vrlo tužno“, rekao je.

S Petrom, uvijek

Dana 13. ožujka 2024. slavi se jedanaest godina od izbora pape Franje, jedanaest godina „pontifikata na putu milosrđa i mira“

Papina poruka za Svjetski dan sredstava društvene komunikacije 2024.

Papa Franjo: Iako je termin umjetna inteligencija sada zamijenjen adekvatnijim pojmom koji se koristi u znanstvenoj literaturi, a glasi strojno učenje (machine learning), uporaba riječi inteligencija dovodi u zabludu. Strojevi zasigurno imaju nemjerljivo veću sposobnost od ljudi u pohrani podataka i međusobnom povezivanju, ali na ljudima je, i samo na njima, da odgonetnu njihov smisao. Dakle, ne radi se o tome da se od strojeva traži da bi trebali izgledati kao ljudi. Radi se o tome da se čovjek probudi iz stanja hipnoze, u koju zapada zbog delirija svemoći, smatrajući se potpuno autonomnim i autoreferencijalnim subjektom, koji je lišen svih socijalnih veza i zaboravio je svoju kreaturalnost.