Čovječanstvo danas živi u digitalnom, globalno povezanom svijetu, obilježenom stalnim i brzim društvenim i tehnološkim promjenama. Dolazak novih aktera, sveprisutna mobilnost i umreženost nisu samo znakovi tehnološke revolucije, već i duboke kulturne transformacije. Digitalizacija i tehnološki razvoj postavljaju ključna pitanja koja se tiču ne samo teologije općenito, već posebno i Socijalnog nauka crkve.
„Nalazimo se usred dramatične borbe između ‘kulture smrti’ i ‘kulture života’“, istaknuo je papa Ivan Pavao II. u svojoj jedanaestoj enciklici „Evangelium vitae“ („Evanđelje života“), objavljenoj 25. ožujka 1995. godine, prije točno tri desetljeća.
„Prava tradicija nije u tome da se sve sačuva od onoga što je bilo jučer, nego da se od njega prenese bitno“, napisao je Fabrice Hadjadj u svojoj knjizi „Kad se sve tako ima raspasti“, te citirao Josefa Piepera („Koncept tradicije“): „Autentična svijest o tradiciji čini nas slobodnima i neovisnima u odnosu na one koji su tobože njezini ‘čuvari’. Može se dogoditi da ti bajni ‘branitelji tradicije’, zato što se u njoj drže jedino povijesnih oblika, zaprječuju pravu tradiciju i nužan prijenos (koji je moguć samo s pomoću promjenjivih povijesnih oblika).“
Božić, nije tek blagdanska sezona; on predstavlja dubok poziv na djelovanje. Iako blagdanski duh često naglašava darivanje i radosno slavlje, prava suština Božića leži u življenju poruke i učenja Isusa Krista.
Papa Franjo je u lipnju, mjesecu koji Crkva tradicionalno posvećuje Presvetom Srcu Isusovu, najavio da će na jesen objaviti dokument posvećen toj pobožnosti. Cilj dokumenta je, kako je istaknuo, „osvijetliti put crkvene obnove i uputiti snažnu poruku svijetu koji, prema njegovim riječima, „kao da gubi svoje srce.” Ova najava ističe važnost Presvetog Srca Isusova kao simbola Božje ljubavi i poziva na njegovu dublju kontemplaciju u današnjem kontekstu moralnih i duhovnih izazova.
„Upoznati Boga, pravoga Boga, znači dobiti nadu. Mi koji smo oduvijek živjeli s kršćanskim pojmom Boga i navikli smo se na njega, gotovo smo prestali primjećivati da posjedujemo nadu koja proizlazi iz stvarnog susreta s tim Bogom“ – papa Benedikt XVI., „Spe salvi“
Nakon što je papa Franjo objavio svoju apostolsku pobudnicu „Evangelii Gaudium“ („Radost evanđelja)“, u kojoj se osvrće na mnoga aktualna pitanja za Crkvu, uslijedile su brojne neprimjerene kritike njegovih stajališta o ekonomiji.
„Bezumnomu nije mio razum; stalo mu je dati srcu oduška.“ (Izr 18,2)
30. obljetnica apostolskog pisma „Nadolaskom trećeg tisućljeća“ pape Ivana Pavla II. (10. studenoga 1994.)
Nažalost, mnogi često brzo, nepromišljeno i bez zadrške kritički reagiraju na pojedine izjave i komentare pape Franje, pritom ih često izvlačeći iz konteksta.