Čovječanstvo danas živi u digitalnom, globalno povezanom svijetu, obilježenom stalnim i brzim društvenim i tehnološkim promjenama. Dolazak novih aktera, sveprisutna mobilnost i umreženost nisu samo znakovi tehnološke revolucije, već i duboke kulturne transformacije. Digitalizacija i tehnološki razvoj postavljaju ključna pitanja koja se tiču ne samo teologije općenito, već posebno i Socijalnog nauka crkve.
„Ponizna a ujedno živa duha, lakog i dobrog pamćenja, besprijekorno čista života, odan jedino istini, preobilan Božjom i ljudskom znanošću, suncu nalik, ogrijao je zemlju zrakom svojih kreposti te ju napunio sjajem svojega nauka.“- papa Lav XIII. o svetom Tomi Akvinskom u enciklici „Aeterni patris“
Različite vjere, kulture i etničke grupe oblikuju Bosnu i Hercegovinu. U glavnom gradu zemlje, sveta mjesta različitih religija blizu su jedno drugom – ali rat i podjele i danas imaju utjecaja. Kako ostvariti zajednički život?
Božić, nije tek blagdanska sezona; on predstavlja dubok poziv na djelovanje. Iako blagdanski duh često naglašava darivanje i radosno slavlje, prava suština Božića leži u življenju poruke i učenja Isusa Krista.
„Ovo trostruko značenje Došašća sažima cjelokupnu bit kršćanstva: odnos i poziv svakog čovjeka prema Bogu, uz vodstvo i providonosno usmjerenje koje dolazi od Njega, otkupiteljsko ispunjenje u Kristu, te nastavak i ostvarenje otkupljenja kroz Kristovu Crkvu.“ – Alfred Delp, „Došašće 1935.“
Papa Franjo je u lipnju, mjesecu koji Crkva tradicionalno posvećuje Presvetom Srcu Isusovu, najavio da će na jesen objaviti dokument posvećen toj pobožnosti. Cilj dokumenta je, kako je istaknuo, „osvijetliti put crkvene obnove i uputiti snažnu poruku svijetu koji, prema njegovim riječima, „kao da gubi svoje srce.” Ova najava ističe važnost Presvetog Srca Isusova kao simbola Božje ljubavi i poziva na njegovu dublju kontemplaciju u današnjem kontekstu moralnih i duhovnih izazova.
„Upoznati Boga, pravoga Boga, znači dobiti nadu. Mi koji smo oduvijek živjeli s kršćanskim pojmom Boga i navikli smo se na njega, gotovo smo prestali primjećivati da posjedujemo nadu koja proizlazi iz stvarnog susreta s tim Bogom“ – papa Benedikt XVI., „Spe salvi“
Poput Charlesa de Foucaulda, i mala sestra Magdalena bila je obuzeta beskrajnom ljubavlju koju Bog ima prema svakom čovjeku. Silno je željela svim svojim bićem, cijelim svojim životom, prijateljujući s ljudima, pokazati da nas Bog voli i da Isus želi da budemo brat i sestra svakom čovjeku. Ništa nije ukazivalo na to da je njezin susret s Ljubljenim ograničen na vrijeme molitve, nego je svaku situaciju, svaki odnos u svakodnevnici pretvarala u susret, prošnju, zahvalu.
U svojoj novoj enciklici Dilexit nos, objavljenoj u četvrtak, 24. listopada, papa Franjo potiče na pobožnost Presvetom Srcu Isusovu. Véronique Margron, teologinja i predsjednica Redovničke konferencije Francuske, smatra da ova pobožnost može potaknuti kršćane na empatiju, a time i na obnovu Crkve i svijeta.
Razgovor s Dianom Foley, voditeljicom Zaklade James W. Foley za žrtve otmice